Broj zemalja koje su glasale za rezoluciju o obilježavanju dana sjećanja na genocid u Srebrenici bio je 84, dok je 19 zemalja bilo protiv, a 68 suzdržano, što su neki zvaničnici u regiji protumačili kao neuspjeh. Iako su mnoge države bile suzdržane, jasno su navele da prepoznaju genocid u Srebrenici i da to nije bio razlog njihove odluke.

Većina suzdržanih i dio onih koji su bili protiv rezolucije, naveli su da je njihova odluka takva zbog selektivnog pristupa pitanju genocida.

Jedan od najdirektnijih stajališta iznijeo je ambasador Namibije.

“Što se dogodilo u Srebrenici je genocid, što se desilo u Ruandi je genocid, što se desilo u Njemačkoj sa holokaustom je genocid, a ono što trenutno vidimo u Gazi je genocid. Ono što se dogodilo u mojoj zemlji, Namibiji, između 1904. i 1908. također je genocid i priznat je kao prvi genocid u 20. vijeku”, istakao je.

“Namibija će se suzdržati od ove rezolucije jer želimo da se sveobuhvatno razgovara o genocidu i iskreno, kao međunarodna zajednica moramo biti posvećeni okončanju svih genocida bez izuzetka”, naglasio je.

Još jedan primjer ovakvog stava dolazi od Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ambasador te zemlje čak je započeo svoje obraćanje pričom o Fatimi Muhić, najmlađoj žrtvi genocida u Srebrenici.

“Njena majka, preživjela žena, nazvala ju je Fatima kako bi joj, kada bude sahranjena pored oca, dva strica i djeda, spomenik bio ispunjen”, izjavio je ambasador.

“Genocid u Srebrenici je neosporna činjenica koju priznaju najviši međunarodni sudovi. Među ratovima na Balkanu, genocid u Srebrenici je dobro dokumentovan i služi kao podsjetnik na strahote koje nijedna zajednica ne bi trebala pretrpjeti”, naglasio je predstavnik zemlje koja je bila suzdržana na glasanju.

“Važno je da se svi usredotočimo na promicanje jedinstva i pomirenja koje je tako očajnički potrebno regionu. Sjećanje na Srebrenicu ne bi trebalo biti politički iskorišteno ni izvor daljnjih podjela. Diplomaciji je trebalo dati više vremena. Težina počinjenih zločina zahtijeva da ne dopustimo da hitnost politike zasjeni važnost jedinstva u našoj potrazi za pravdom i sjećanjem. Zbog toga UAE namjeravaju suzdržati se od predložene rezolucije”, objasnio je.

Konačno, istaknuo je sljedeće:

“Naš stav treba razumjeti samo u svjetlu destabilizirajućeg utjecaja koji bi usvajanje ovog teksta moglo imati na Balkanu. Naše suzdržavanje ima za cilj naglasiti potrebu za smanjenjem regionalnih tenzija i potaknuti deeskalaciju. Dugogodišnje povijesne rane ne mogu se izliječiti bez istinskih napora ka pomirenju”.

Član delegacije Argentine, također suzdržane, izjavio je da njegova zemlja nije neutralna po ovom pitanju i osudio je negiranje svih genocida. Međutim, naglasio je da Argentina smatra da ovo nije ispravan način za pristup ovoj temi.

“Genocid je manifestacija varvarstva koje se proteže kroz čitavu povijest čovječanstva. Nitko nije neutralan niti može biti neutralan u vezi toga. Argentina nije neutralna kad je u pitanju genocid, niti sada, niti ikada. To je naša državna politika, a Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju genocida dio je našeg ustava s istim pravnim statusom, a mi smo članovi svih inicijativa za sprječavanje genocida. Argentina, nažalost, spada među zemlje koje su pretrpjele strašne zločine. Razumijemo težinu pogleda unazad i teškoće u izgradnji pomirenja i sjećanja. Čvrsto osuđujemo negiranje ovih humanitarnih katastrofa i snažno podržavamo napore za pravdu i kažnjavanje počinitelja. Bez ovih procesa pomirenje nije moguće. Istovremeno, shvaćamo da je pravi pristup korištenje sjećanja kako bi se osiguralo da se ovi strašni događaji ne ponove, potičući procese istine kroz dijalog”, izjavio je argentinski ambasador

“Ovo bi trebalo uključivati obavezu dijaloga, bez određenih rokova. Društvu je potrebno vremena. Ovi su zločini dubok ponor u povijesti ovih naroda i jedino kroz konsenzus, duboko ukorijenjeno razmišljanje i beskrajno strpljenje moguće je pretvoriti sjećanje u snažno sredstvo prevencije. Ako su stavovi strana vrlo različiti i moramo glasati o tome, to znači da naš rad na prevenciji neće biti koristan. Smatramo da bi bilo prikladnije pokrenuti široki proces refleksije umjesto glasanja, kako bismo se približili predloženoj rezoluciji putem postizanja konsenzusa. Možda je za to bilo potrebno više vremena, ali bi rezultati za budućnost mogli biti bolji”, dodao je.

Predstavnik Azerbejdžana također je istaknuo da nedostatak koncenzusa unutar BiH zbog čega njegova zemlja neće glasati: