Konkursna procedura je okončana. Od dva kandidata, u igri je ostao samo jedan, aktuelni predsjednik Ranko Debevec. Generalno, pred pravosuđem BiH je zahtjevan period u kojem će morati biti implementirane brojne reforme koje je pred nas, kroz 8 tačaka, stavila Evropska unija. Jedna od njih, odnosi se direktno na Sud Bosne i Hercegovine.
Iako su se na konkurs za predsjednika Suda Bosne i Hercegovine prijavila dva kandidata: aktuelni predsjednik Ranko Debevec i tužilac Dubravko Čampara, u igri za ovu poziciju ostao je samo Debevec. Prijava Čampare je odbačena jer su, kako navode iz VSTV-a, uslovi i odredbe za poziciju predsjednika suda jasni – može se prijaviti isključivo kandidat koji je sudija tog suda.
- Prijava Ranka Debeveca je potpuna i verifikovalo ju je nadležno Podvijeće za predlaganje kandidata za imenovanje na nivou Bosne i Hercegovine, dok je prijava Dubravka Čampare, shodno činjenici da trenutno obavlja dužnost tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, odbačena.
Pa je tako lista s kandidatima svedena samo na Debeveca. Alarmantno je da je za ovako važnu poziciju tako malo zainteresovanih, mišljenja je urednik BIRN BiH Semir Mujkić.
- To šalje jako lošu poruku javnosti da na tako važne pozicije nemamo drugih kandidata koji su zainteresovani i koji ispunjavaju visoke kriterije. To šalje alarm za VSTV da se s tim moraju pozabaviti – smatra Mujkić.
Međutim, nije to jedino pitanje s kojim bi se pravosuđe trebalo baviti. Više od deset godina govori se o razdvajanju Suda Bosne i Hercegovine na dvije institucije. S govora se prešlo na djelo. Eksperti Državnog ministarstva pravde sačinili su Nacrt zakona prema kojem bi se Sud Bosne i Hercegovine razdvojio u dva odvojena suda.
Novom strukturom pravosuđa, trebao bi biti uspostavljen Viši sud Bosne i Hercegovine kao drugostepeni, kojim bi se dalo više integriteta žalbenim postupcima nakon prvostepenih suđenja pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Inače, novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od četiri ključna zakona koje naša država mora što prije usvojiti s ciljem približavanja Evropskoj uniji. Mišljenje Suda Bosne i Hercegovine je jasno. Podržavaju put Bosne i Hercegovine ka EU, a samim tim podrška o razdvajanju na dvije institucije je neizostavna.
- Izdvajanje Apelacionog odjeljenja Suda u zaseban sud druge instance i donošenje novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od 14 prioriteta koje je postavila EU. U tom smislu, Sud Bosne i Hercegovine podržava ulazak Bosne i Hercegovine u EU integracije – saopšteno je iz Odjeljenja za informisanje javnosti Suda Bosne i Hercegovine.
“Cijeneći razloge zbog kojih se donosi ovaj zakon, početkom rada Višeg suda prestaje s radom Apelacijsko odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine koje je vršilo drugostupanjsku nadležnost u tom sudu, dok suci imenovani u Sud Bosne i Hercegovine, a odlukom predsjednika Suda u Apelaciono odjeljenje zadržavaju stalnost i sigurnost sudačke pozicije – pojasnio je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine.
- Stručnjaci u Bosni i Hercegovini, ali i strani nemaju dilemu da je Bosni i Hercegovini potrebno da ima dva državna suda i jedan sadašnji viši, a gdje bi drugi apelacioni služio u slučaju da postoji žalba da nezavisno odlučuje – dodaje Mujkić.
Jedina kočnica ovog procesa, ali i napretka Bosne i Hercegovine ka EU moglo bi biti insistiranje RS-a da se smanji nadležnost sudova s ciljem sužavanja prostora Sudu Bosne i Hercegovine za djelovanje. Ipak, Nacrt je već dostavljen na adresu Venecijanske komisije na mišljenje i bit će razmatran na sjednici ovog mjeseca. Nakon toga, na potezu su Vijeće ministara i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, piše Federalna.ba.