11.6 C
Sarajevo
Uto, 10, 22

Mladih je sve manje, a i ne žele studirati: Stanje će biti još gore u narednih pet do deset godina

Broj upisanih studenata na visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini u posljednjih pet godina pao je za više od 20.000. Nekim fakultetima prijeti zatvaranje zbog nedostatka studenata. Morat će se mijenjati način rada, kao i upisna politika.

U akademsku 2017/18. u našoj zemlji je upisano 94.827 studenata, a pet godina kasnije, u akademsku godinu 2021/22. upisano je njih 74.566. No, razmjere odlaska ljudi tek će se vidjeti u predstojećoj akademskoj godini 2022/23.

Problemi će rasti

– Sudbinu nedostatka studenata svih javnih i privatnih univerziteta u BiH dijeli i Univerzitet u Zenici. Glavni razlog je nedostatak djece u osnovnim i srednjim školama. Problem nije toliko danas izražen koliko će biti u narednih pet do deset godina. Osnivači javnih univerziteta, akademska zajednica i menadžmenti univerziteta moraju na vrijeme prepoznati problem koji nas očekuje i dati adekvatne odgovore na pitanje kako se ponašati. Ono što UNZE može uraditi jeste da pojača kvalitet znanja i pruži kvalitetniju ponudu obrazovanja kako bismo privukli studente. Drugi korak je da pod hitno otvaramo studijske programe na stranim jezicima, kako bismo privukli strane studente, jer je neminovno da se ovdje otvara tržište za studente iz inostranstva, iz čitavog svijeta, kazao je za Oslobođenje Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici.


image

Jusuf Duraković: Moramo se otvoriti stranim studentima
/ Muhamed Tunović


On je naglasio da će se na svim univerzitetima u BiH morati izvršiti racionalizacija studijskih programa za koje mladi nisu iskazali interes, a postavlja se pitanje i funkcionisanja određenih fakulteta.

– Zašto nema te djece? Jednostavno, nema populacije, ne rađaju se djeca. Odlaze i čitave porodice iz BiH. Idu iz države, jer ne osjećaju sigurnost ovdje. To je fenomen koji gotovo da niko i ne primjećuje, da je došlo vrijeme da nema tolikog interesa da djeca studiraju. Završe fakultete, odu na biro rada i rade za 1.000 do 1.200 maraka. Diplomirani ekonomista, pravnik, inženjer… Djeca to vide, roditelji primijete… Danas kvalitetan zanatlija, bravar, tokar, električar, moler može zaraditi puno više novca, može odmah dobiti posao bilo gdje i u BiH i u svijetu. Mladi su počeli razmišljati na način zašto da gubim četiri-pet godina da budem na birou rada, a ako dobijem posao, da radim za 1.000-1.200 KM? Ovo što nam se događa, zahtijeva reformu visokog obrazovanja u čitavoj BiH. I kamo sreće da se obrazovanje digne na nivo države, da ne bude na nivou kantona, da se harmoniziraju propisi, da se odgovor da u kojem smjeru voditi visoko obrazovanje u našoj zemlji. Ovo je izuzetno ozbiljan problem, rekao je Duraković.

Broj upisanih studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Zenici za akademsku 2022/23. nakon prvog upisnog roka je 468, od planiranih 995. Godinu ranije Zenički univerzitet u dva upisna roka na prvi ciklus upisao je oko 750 brucoša.

Najveći interes polaznika na UNZE bio je za upis na Medicinski i Politehnički fakultet. Medicinski fakultet je ispunio plan upisanih studenata na smjeru Opća medicina (integrisani I i II ciklus studija), dok je 14 slobodnih mjesta ostalo na smjeru Zdravstvena njega. Politehnički fakultet je upisao oko 70 posto studenata od predviđenog plana. Više od pola predviđenih mjesta popunio je i Ekonomski fakultet.

  NIP ŽESTOKO UDARIO: MANDIĆU, POJASNI U KAKVOJ SI RELACIJI SA IZVJESNIM CUCOM, NAČELNIKOM IZ SJENE

Metalurško-tehnološki fakultet je planirao upisati 80, a na prvom upisnom roku je upisao 34 studenta. Mašinski fakultet planirao je upisati 130, a upisano je 26 brucoša, Filozofski fakultet je planirao upisati 130, a upisano je 45, Ekonomski fakultet planirao je upisati 150, a upisano je 77, Pravni fakultet planirao je upisati 100, a upisao je 44, dok je Islamski pedagoški fakultet planirao upisati 165, a imat će 66 brucoša.

Drugi upisni rok trajat će od 30. augusta do 16. septembra, a rangiranje kandidata i prijemni ispiti na fakultetima UNZE obavit će se od 19. do 23. septembra. Upis primljenih studenata obavit će se prema planu fakulteta, najkasnije do 30. septembra 2022. godine.

– Ja sam dugo u javnom obrazovnom sektoru i ovaj sektor nikada nije bio u težoj situaciji što se tiče upisne politike. Nekoliko je razloga za ove trendove. Prvi je demografski, koji će biti sve izraženiji. Pod ovim podrazumijevam i masivan odliv mlađe populacije. Drugi je veliki broj visokoškolskih ustanova na jako malom prostoru i sa malim brojem stanovnika (u BiH je registrovano 13 univerziteta, javnih i privatnih). Treći faktor je studiranje izvan BiH. Četvrti faktor je opšta besperspektivnost do koje dovelo (u najvećoj mjeri) stranačko zapošljavanje. Sva četiri faktora će imati trend rasta i slika će biti sve gora, posebno za javne visokoškolske ustanove, izjavio je za naš list Veljko Trivun, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.


image

Veljko Trivun: Među krivcima za ovakvo stanje je stranačko zapošljavanje


Ozbiljan izazov

Univerzitet u Sarajevu ima oko 30.000 studenata manje u odnosu na prije deceniju (57.000 nekad, a sada 27.000; op. a.). U studijskoj 2022/2023. raspisao je konkurs za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisalo se 3.459 budućih studenata. Najveći interes iskazan je za tehničke i medicinske nauke. Niti jedan student na prvom roku nije upisao perzijski jezik, ruski jezik, sociologiju i etnologiju, kao ni nastavnički smjer biologije.

  Tunel Prenj gradit će se šest godina, čime će se kompletirati izgradnja Koridora Vc u FBiH

Prijem dokumenata za upis u prvu godinu fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci u drugom upisnom roku planiran je od 29. augusta do 2. septembra, dok su prijemni ispiti zakazani za 5. septembar

Nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci ostalo je slobodnih oko 1.700 mjesta. Za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, kao i srpski jezik i književnost interesovanje studenata skoro i ne postoji. U Republici Srpskoj svake godine više od 1.000 mjesta na fakultetima ostane nepopunjeno.

– U susjednoj Hrvatskoj, na Univerzitetu u Rijeci nemaju problema. Upisuju isti broj studenata godinama. Zašto je to tako u EU, a mi imamo problem? Kod nas je spoj i politike i kvaliteta i akademske zajednice i nedostatka mladih generacija. Bez mladih ove države neće ni biti. Ovo je ozbiljan izazov i za politiku i za menadžmente i rektore univerziteta u BiH, zaključio je Jusuf Duraković.

www.oslobodjenje.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa