back to top

Mirjana Marinković – Lepić: Državni Parlament nije imao sluha za marginalizirane grupe

mirjana marinković – lepić: državni parlament nije imao sluha za marginalizirane grupe

Gošća Dnevnika je bila Mirjana Marinković – Lepić, novoizabrana zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije. 

Naredne četiri godine bit ćete zastupnica u Parlamentu Federacije. Kojim pitanjima ćete posvetiti najviše pažnje?

– S obzirom na to da sam veliki borac za prava žena i da sam doktorirala na ljudskim pravima, to je oblast koja će zaokupljati moju pažnju.U Parlamentu FBiH lagodno se odnose prema činjenici da je veliki broj ustanova dobio negativno mišljenje revizoraSmatram da, bez obzira na deklarativnu ravnopravnost koju imamo u skladu sa zakonskim propisima, mi de facto nismo ravnopravne. Takođe, predmet mog interesovanja će biti i izmjene Zakona o krivičnom postupku u smislu uvođenja krivičnog djela femicida. Svjedoci smo da veliki broj žena smrtno strada najčešće od ruke partnera. Ono što je ranije zaokupljalo moju pažnju je i položaj marginaliziranih skupina. Kroz amandmane na budžet pokušavala sam da popravim njihov položaj. Nažalost, u državnom Parlamentu nije bilo sluha – nikad niti jedan amandman nije prošao, ali mislim da se u federalnom Parlamentu – čija je to nadležnost, može učiniti mnogo toga.

Problemi korupcije, ali i domaćeg pravosuđa, velike su prepreke napretku naše zemlje. Kako iskorijeniti rak-ranu koja grize bh. društvo?

– Problem pravosuđa jeste rak-rana bh. društva i mislim da smo u prethodnom mandatu uradili veliki posao formirajući Istražnu komisiju za ispitivanje stanja u pravosuđu. Uspjeli smo da zagrebemo vrh ledenog brijega, da skrenemo pažnju javnosti na najbolji način i to vršenjem parlamentarnog nadzora. Održali smo više od 30 sjednica, saslušali veliki broj svjedoka, marljivo radili da bismo prikupili podatke od relevantnih ljudi – sudija, tužilaca, advokata, članova Ureda disciplinskog tužioca. Naš izvještaj sadrži sve što bi trebalo da se uradi. Da bi se mijenjalo stanje u pravosuđu, treba da se mijenjaju zakonski propisi, ojača Ured disciplinskog tužioca. Naravno da je to ogroman posao, ali smo jako puno postigli, jer je Tegeltija dao ostavku, glavna tužiteljica je smijenjena i u tom smjeru treba nastaviti. Sada je na onima koji budu sjedili u parlamentarnim klupama da nastave sa konkretnim potezima. Opet ne trebamo izmišljati toplu vodu, jer postoje osnovne smjernice, imamo primjere u okruženju i samo treba, ipak i opet, političke volje.

Kako gledate na izmjene Izbornog zakona i amandmane na Ustav Federacije koje je donio visoki predstavnik Zašto je najlakše upućivati kritike Schmidtu, umjesto priznati da bh. političari gotovo ništa nisu uradili tokom 27 godina kako bi riješili probleme diskriminacije?

– Fokusirat ću se na drugi dio pitanja, jer je toliko bilo tumačenja izmjena da ne bih to komentarisala, s obzirom na to da je to pravo i mogućnost visokog predstavnika. Nemamo još ni presudu Ustavnog suda da vidimo da li je možda tu bilo nešto neustavno, a ne znamo ni kako će to izgledati u stvarnosti i tada ćemo vidjeti šta je to visoki predstavnik uradio dobro, a šta loše. Jeste lakše svu krivicu prebaciti na visokog predstavnika, jer mi svih ovih 30 godina tražimo krivicu u nekom drugom.

Evropska unija je učinila prvi korak i pružila nadu za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, a sada smo mi na potezu. Koje korake trebamo poduzeti?

– Već godinama znamo koje korake trebamo poduzeti. BiH je dobila Mišljenje Evropske komisije sa 14 prioriteta i to su koraci koji se moraju poduzeti. Nažalost, u proteklom mandatu koji je bio najgori u istoriji državnog Parlamenta, nismo postigli skoro nikakav pomak. Od tri zakona koja su bila interventna – Zakon o izmjenama Zakona o javnim nabavkama, o sukobu interesa i o VSTV-u, usvojene su samo izmjene Zakona o javnim nabavkama, dok su druga dva još na čekanju.

okanal.oslobodjenje.ba

drugi upravo čitaju