- U svakodnevnom razgovoru i s predstavnicima sindikata, ali i s predstavnicima poslodavaca iz oblasti trgovine, dobivamo informaciju kako ta parcijalna rješenja nisu dobra i da se treba raditi u tom smjeru da se objedini taj tržišni prostor Federacije kako bi se pitanje neradne nedjelje riješilo na nivou Federacije jednako – ocijenio je ministar Hasičević.
O tome kakve su dobiti, a koje posljedice neradne nedjelje, federalni ministar trgovine navodi kako se vode rasprave o tome te da postoje i dobre i moguće loše strane tog rješenja.
- Razgovarali smo prije svega sa Sindikatom trgovačkih radnika, Udruženjem poslodavaca, predstavnicima trgovačkih društava i razgovarali smo s udruženjima potrošača kako bismo upravo dobili informaciju o tome koje su to prednosti, a koje su mane. One prednosti koje navodi i Sindikat, a za koje se i ja slažem i mislim da će se svi složiti svi s time, jeste da nedjelja mora postati taj porodični dan, prije svega ako uzmemo u obzir činjenicu da podaci Zavoda za statistiku zaključno s 31. decembra govore da je 149 hiljada radnika uposleno u trgovini na nivou BiH, a oko 99 hiljada u Federaciji i da su od toga 72 posto žene. Onda se postavlja pitanje šta se dobiva time što žene zaposlene u trgovini dobivaju neki neradni dan koji nije nedjelja, ako ne mogu biti sa svojom porodicom – naveo je ministar Hasičević.
Po njegovim riječima, druga strana koja govori u pozitivnom smislu potrebe donošenja ovakve odluke jeste i informacija koju su dobili s terena u razgovoru s poslodavcima. Njima i zbog nedostatka radne snage i zbog njihovog uvažavanja potreba svojih radnika bi, kako je kazao ministar, odgovaralo takvo jedno rješenje jer se pokazalo da u gradovima u kojima je već uvedena neradna nedjelja nije utjecalo direktno na pad prometa ili nešto slično.
- Ono što se navodi kao negativno i što smo mogli vidjeti u nekim javnim istupima, mislim da se svodi opet na neko političko pitanje, a ovdje ne bi trebalo da se ‘političari’ da kažem tako, zato što se govori o tome da, ukoliko postoji mogućnost da to ne bude na teritoriju BiH da će biti prelijevanje prometa iz Federacije u RS i slično.
Međutim, zadnji slučaj je Goražde, koje je od 7. jula čini mi uvelo neradnu nedjelju (…) Sve veći broj gradova ide u tom smjeru čak kada govorimo o RS imamo Bijeljinu, Doboj i sve više njih, sudjeluje u tome da se neradna nedjelja na razini RS, na cijelom teritoriju, proglasi neradnom”, istaknuo je ministar Hasičević navodeći kako je tamo i pritisak sindikata veliki.
Kazao je kako se u Federaciji BiH radi na potrebnim zakonskim rješenjima.
Novi Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini, kako je naveo ministar Hasičević, obuhvata i ta pitanja pri čemu se osluškuju odjeci s terena ali i iskustva drugih, poput susjedne Hrvatske.
- Tako da smo mi po uzoru, a i na praksu i propise Republike Hrvatske taj član uredili s tim da trenutno se ide u tom smjeru da će sve neradne nedjelje biti neradne, tako da neće biti izuzetaka. Recimo, u Hrvatskoj je zbog potrebe turističke sezone 16 nedjelja ostavljeno da se izabere, odnosno poslovni subjekti odrede kojih je to 16 nedjelja koje će raditi. Mi smo u razgovorima na terenu ipak došli do zaključka da će to biti kompletno neradne nedjelje i da će se odnositi na teritorij cijele Federacije – kazao je federalni ministar trgovine.
Podcrtao je kako postoje tu izuzeci određenih trgovina kao što su suvenirnice, pekare, benzinske pumpe, dežurne apoteke i slično, koje će biti izuzete od takve vrste odluke kao i ono što bude odredio Federalni štab Civilne zaštite u slučaju neke elementarne i druge nepogode.
