MED SE NE JEDE I NIJE ČAROBNI NAPITAK: BH. PČELAR RAZBIO MITOVE O PČELINJIM PROIZVODIMA

med se ne jede i nije čarobni napitak: bh. pčelar razbio mitove o pčelinjim proizvodima

Za sebe kaže da je pčelar praktičar a pčelarstvom se bavi više od 20 godina.

Iako primarno profesor u srednjoj školi u Kaknju, kroz sve ove godine stekao je brojna iskustva a posebno znanje iz pčelrastva koje je sa našim gledaocima podijelio.

Na upit kakva je bila ova godina i ima li meda, odgovara potvrdno ali dodaje da je svaka godina priča za sebe.

„Bosna i Hercegovina je, možemo reći, brdsko-planinska regija u kojoj imamo male količine ravnice u Posavini ali u većini naših krajeva zastupljene su livadske paše i brdsko-planinska paša koja ako ne izda onda možemo reći da je ta godina bila uspješna. Brdsko-planinska paša je ove godine ponijela za razliku od prošle godine, kada je ponijela paša u nizinama a u brdsko-planinskim skoro da je nije ni bilo. Ove godine sve što je bilo ispod 500 metara nadmorske visine skoro da nije medilo ili ima samo za neke osnovne potrebe pčelara ili same pčelinje zajednice. Ove godine bilo je dobro zato što je planina ponijela, ne u nekim izdašnim količinama ali ipak koliko toliko uspješna da se podmire troškovi, da se pripremi za narednu godinu i da čovjek ostvari neki prihod”, kaže Delibašić.

Svaki onaj koji želi se početi baviti pčelarstvom mora prvo pronaći mjesto koje neće biti problem ljudima, komšijama i životinjama na tom području. Drugo, mjesto mora biti osunčano i okrenuto jugu ili jugoistoku a zatim nabavka opreme. Treći korak je nabavka samih pčela koje je potrebno kupiti od nekog ko je već iskusan pčelar u njegovom mjestu jer su pčele priviknute na tu mikrolokaciju. Kao četvrti korak jeste ljubav i velika volja jer je važno znati da se od pčelarstva, kako kaže, ne možete obogatiti ali možete imati solidno primanje.

„Kada bi redali proizvode pčela prvi bi bio pčelinji otrov, to je onaj bolni ubod koji smo svi mi nekad doživjeli. Kroz svoju žaoku istiskaju određenu količinu otrova koji je veoma skup, 1 kilogram košta oko 90.000 eura. Drugi proizvod po vrijednosti je matična mlijeć, to je bijela supstanca kojom pčele radilice hrane maticu a na tržištu vrijedi između 3.000 do 5.000 maraka za jedan kilogram. Treći po kvalitetu pčelinje zajednice je polen koji je oko 30 KM na našim prostorima. Sljedeće što pčelari često zanemaruju je propolis od kojeg se prave i propolisove kapi. Na kraju imamo med, nešto što naš narod najviše povezuje sa pčelama. To je hrana ali i lijek ljudima”, kaže Delibašić za ITV Zemlja i ljudi.

med se ne jede i nije čarobni napitak: bh. pčelar razbio mitove o pčelinjim proizvodima
MED SE NE JEDE I NIJE ČAROBNI NAPITAK: BH. PČELAR RAZBIO MITOVE O PČELINJIM PROIZVODIMA

Kada god kupujemo med pitamo se koji je pravi, posebno ako znamo da na tržištu postoje brojne malverzacije i dodaci koji se ubacuju u med u cilju što veće zarade.

Govorio je i o prodaji meda pored ceste posebno na našim prevojima gdje tvrdi da je nemoguće da med bude 15 KM. Kako je pojasnio, danas je tržište postalo vrlo složeno jer u patvorinu se više ne dodaje samo šećer već se vrše brojni hemijski procesi do te mjere da u medu čak nema ni polena, što je osnovni sastojak meda.

„Ne kupujte med pored ceste. To može biti čovjek koji je zaista pčelar ali tavih je od deset jedan, devet je onih koji love u mutnom. Prodaju vam teglu meda za 10 KM, 15 KM… to ne postoji. Tegla meda je 25 KM, ove godine čak i 30 KM zbog toga što je godina malo bila oskudnija. To ne može biti pravi med, kada prolazite cestom vidite med u svim bojama pa čak i onim koje ne postoje u prirodi – to je nevjerovatno”, kaže Delibašić.

Kazao je da je najbolje kupovati med od komšija, prijatelja i poznanika koje poznajemo i nemamo sumnje u ono što rade.

U nekoliko epizoda Zinaid Delibašić je za ITV Zemlja i ljudi gvorio sve ono što običan čovjek ne može da čuje ili pročita bilo gdje, radi se o korisnom znanju i praktičnim savjetima koji će svakome pčelarstvo kao takvo približiti.

Pored detaljnog objašnjenja o načinima varanja sa medom koji se na tržištu rade objašnjava i način impresivnog funkcioniranja pčelinje zajednice od da sve imaju svoju funkciju do istjerivanja samog truta iz košnice. Kroz razgovor je imao i savjete za malinare kojih je danas mnogo u Bosni i Hercegovini te na koji način mogu pomoći i pčelarima ali i sebi.

Kao omaž serijala u posljednjoj epizodi Zinaid je obukao odijelo za pčelare i samo za ITV Zemlja i ljudi otvorio košnicu uz detaljna objašnjenja na koji način se to radi a zatim na praktičnim primjerima objasnio sve ono što se nalazi unutar iste.

(Bh-index)

Video pogledajte i OVDJE.

The post MED SE NE JEDE I NIJE ČAROBNI NAPITAK: BH. PČELAR RAZBIO MITOVE O PČELINJIM PROIZVODIMA first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju