Koje temperature ljudsko tijelo može podnijeti?

PONEKAD se čini kao da svijet gori. Europu je zahvatio toplinski val koji je u Italiji dobio nadimak settimana infernale – “tjedan pakla”. Temperature iznad 50 stupnjeva Celzija zabilježene su u Kini i SAD-u, gdje se vreće za leševe napunjene ledom koriste za hlađenje bolničkih pacijenata. Velika Britanija je upravo imala najtopliji lipanj ikada.

Velika Britanija je 2022. godine prvi put zabilježila temperaturu iznad 40 stupnjeva. Prošlogodišnji toplinski val uzrokovao je 60.000 smrtnih slučajeva diljem Europe. Nije ni čudo što su Ujedinjeni narodi upozorili da sada živimo u eri “globalnog ključanja”.

“Mislim da je jako važno shvatiti da to više nije samo nešto što je daleko od nas ili nešto u budućnosti. Sada to stvarno vidimo”, kaže prof. Lizzie Kendon iz Met Officea.

Što promjena klime znači za naša tijela i naše zdravlje?

Dakle, što promjena klime znači za naša tijela i naše zdravlje? Sklon sam intenzivnom znojenju kad postane vruće, ali pozvan sam sudjelovati u toplinskom eksperimentu, piše BBC-jev novinar James Gallagher.

Profesor Damian Bailey sa Sveučilišta South Wales omogućio mu je susret s toplinskim valom. Dakle, počet ćemo s 21 stupnjem, potom podići termostat na 35 i onda konačno do 40.3 stupnja – što je ekvivalent najtoplijem danu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Znojit ćete se i fiziologija vašeg tijela znatno će se promijeniti”, upozorava profesor Bailey.

Dvojac ulazi u komoru, odnosno sobu opremljenu uređajima koji mogu precizno kontrolirati temperaturu, vlažnost i razine kisika unutar hermetički zatvorenog prostora.

Već sam jednom bio ovdje kako bih istražio učinke hladnoće. Ali čelični zidovi, teška vrata i sićušni otvori poprimaju novo značenje u iščekivanju povećanja temperature, piše Gallagher.

Osjećam se kao da buljim iz svoje pećnice. Temperatura počinje na savršeno ugodnih 21 stupanj kada dolazi prva Baileyjeva uputa da se potpuno razodjenem. Nisam bio oduševljen, ali profesor me uvjerava da ćemo izračunati koliko se znojim gledajući kako se moja težina mijenja.

Zatim sam povezan s nizom alata koji prate temperaturu moje kože i unutarnjih organa, broj otkucaja srca i krvni tlak. Nastavak za usta analizira zrak koji izdišem, a ultrazvuk ispituje protok krvi u moj mozak kroz karotidne arterije na vratu.

“Krvni tlak radi dobro, otkucaji srca rade dobro, svi fiziološki signali mi u ovom trenutku govore da ste u dobroj formi”, kaže profesor Bailey.

Moramo završiti brzi test mozga – pamćenje popisa od 30 riječi – a onda temperatura počinje rasti. Moje tijelo ima jedan jednostavan cilj – održavati središnju temperaturu oko mog srca, pluća, jetre i drugih organa na oko 37 stupnjeva.

“Termostat u mozgu, ili hipotalamus, neprestano testira temperaturu, a zatim šalje te signale kako bi je pokušao održati”, objašnjava profesor Bailey.

Napravit ćemo pauzu na 35 stupnjeva kako bismo izvršili dodatna mjerenja. Sada je ovdje toplo. Nije neudobno, ali ne bih želio raditi ili vježbati u ovom okruženju.

“Tijekom eksperimenta izgubio sam više od trećine litre vode”

Neke promjene u mom tijelu već su jasne. Izgledam crvenije. Bailey također, zaglavio je ovdje sa mnom. To je zato što se krvne žile blizu površine kože otvaraju kako bi toploj krvi bilo lakše izbaciti toplinu u zrak.

Također se znojim – zasad znoj ne kaplje, nego svjetluca – i kako znoj isparava, to me hladi. Zatim nastavljamo na 40.3 stupnja i sad osjećam da me vrućina obuzima.

“Rast nije linearan, već eksponencijalan. Pet stupnjeva ne zvuči puno, ali je zapravo fiziološki puno veći izazov”, kaže prof. Bailey.

Drago mi je da ne idemo više. Kad povučem ruku preko čela, sve je mokro. Vrijeme je za ponavljanje testova.

Nakon što sam bacio svoju znojnu odjeću na pod, skinuo ručnik i ponovno se popeo na vagu, šokirao sam se spoznajom da sam tijekom eksperimenta izgubio više od trećine litre vode.

Također je jasna cijena otvaranja svih tih krvnih žila u blizini moje kože radi gubitka topline. Broj otkucaja srca mi se značajno povećao i na 40 stupnjeva pumpa dodatnu litru krvi u minuti po tijelu nego što je bilo na 21 stupanj.

Ovo dodatno opterećenje srca razlog je povećanja broja smrtnih slučajeva od srčanog i moždanog udara kada temperature naglo porastu. I dok krv ide prema mojoj koži, moj mozak je na gubitku. Dotok krvi se smanjuje, a tako i moje kratkoročno pamćenje.

Ali glavni cilj mog tijela – održavanje unutarnje temperature na oko 37 stupnjeva – je postignut.

“Vaše tijelo radi  prilično dobro kako bi pokušalo obraniti tu središnju temperaturu, ali naravno, brojke sugeriraju da niste isti na 40 stupnjeva kao što ste bili na 21, a prošlo je manje od sat vremena”, kaže prof. Bailey za BBC.

U ovom eksperimentu mijenjala se samo temperatura, ali drugi ključni faktor koji treba uzeti u obzir je količina vodene pare u zraku – vlažnost. Ako vam je ikada bilo jako neugodno u sparnoj noći, onda možete okriviti vlagu koja smanjuje sposobnost našeg tijela da se ohladi.

Samo znojenje nije dovoljno – tek kada znoj ispari u zrak, daje nam učinak hlađenja. Kada su u zraku već visoke razine vode, znoj teže isparava.

Damian je održavao vlažnost na 50% (što nije neuobičajeno za Ujedinjeno Kraljevstvo), ali istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania State u SAD-u testirali je mnoštvo zdravih mladih odraslih osoba na različitim kombinacijama temperature i vlažnosti. Tražili su trenutak kada će središnja tjelesna temperatura početi brzo rasti.

“Tada postaje opasno. Naša unutarnja temperatura počinje rasti i to može dovesti do otkazivanja organa”, kaže istraživačica Rachel Cottle.

A ta opasna točka se postiže na nižim temperaturama kada je vlažnost visoka. Problem je što toplinski valovi ne samo da postaju sve češći, dugotrajniji i jači, nego postaju i vlažniji, kaže Cottle.

Ističe da je prošle godine Indiju i Pakistan pogodio jak toplinski val s kritičnim temperaturama i visokom vlagom: “To je definitivno ‘sadašnji’ problem, a ne budući problem”.

“Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41-42 stupnja počinjemo uočavati značajne probleme”

Ljudsko tijelo prilagođeno je za funkcioniranje na središnjoj temperaturi od oko 37 stupnjeva. Skloniji smo nesvjestici kako se jezgra približava 40 stupnjeva. Visoke unutarnje temperature oštećuju tkiva našeg tijela, poput srčanog mišića i mozga. Na kraju ovo postaje smrtonosno.

“Kada središnja temperatura poraste na otprilike 41-42 stupnja, počinjemo uočavati  značajne probleme i ako se ne liječi, osoba će umrijeti, podleći hipertermiji”, kaže prof. Bailey.

Ova pojava – toplinski udar – zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Sposobnost ljudi da se nose s vrućinom varira, ali dob i loše zdravlje mogu nas učiniti daleko ranjivijima, a temperature u kojima smo nekoć uživali na praznicima mogu biti opasne u drugom životnom razdoblju.

“Danas ćete napustiti laboratorij s osmijehom na licu – sve ove statistike koje dolaze govore mi da ste dorasli izazovu i da ste obavili jako dobar posao”, govori BBC-jevu novinaru prof. Bailey.

Ali starost, bolesti srca, pluća, demencija i neki lijekovi znače da tijelo već radi više da bi nastavilo funkcionirati i manje je sposobno odgovoriti na vrućinu.

“Za takve osobe svaki dan je fiziološki izazov, a kada ubacite dodatnu vrućinu i vlagu, ponekad se ne mogu nositi s tim izazovom”, objasnio je Bailey.

Mnogi savjeti za suočavanje s vrućinom očiti su i dobro poznati – ostanite u hladu, nosite široku odjeću, izbjegavajte alkohol, rashladite kuću, ne vježbajte u najtoplijim dijelovima dana i uzimajte tekućinu.

“Još jedan savjet je da ne izgorite na suncu. Blaga opeklina od sunca može onesposobiti sposobnost termoregulacije ili znojenja čak dva tjedna”, kaže Bailey.

Ali nositi se s vrućinom nešto je na što bismo se svi morali naviknuti. Bez djelovanja protiv klimatskih promjena, najtopliji ljetni dan u Velikoj Britaniji mogao bi do kraja stoljeća donijeti povećanje za šest stupnjeva, zaključuje  profesorica Lizzie Kendon.


Index.hr

drugi upravo čitaju