Stravični zločin iz Gradačca u kojem je Nermin Sulejmanović brutalno ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović odjeknuo je, osim u našoj zemlji, i u regionu.

Ovih dana javnost u BiH šokiralo je i ubistvo žene u Zavidovićima, ali i ispovijest supruge bivšeg rukometaša Denisa Buntića da je muž tuče.

Femicid predstavlja ponavljajući obrazac nasilničkog ponašanja koji ima tendenciju da eskalira u intenzitetu i učestalosti – do tačke kad nasilnik ubije ženu, objašnjavaju stručnjani.

Zbog čega se dešava nasilje u porodici za Hayat.ba je govorio stručnjak za ljudska prava i ravnopravnost spolova Adnan Kadribašić.

Kako komentirate sve učestalije slučajeve nasilja nad ženama i femicida u BiH?

• Nažalost, u ovom trenutku ne možemo tvrditi da se radi o učestalijim slučajevima femicida već o potvrdi trenda koji se može pratiti nekoliko godina unazad. U zadnjih najmanje pet godina u Bosni i Hercegovini se desi između devet i deset slučajeva ubistva žene. Ono što je drugačije, a nakon slučaja u Gradačcu je pažnja javnosti. Nažalost, ni brutalnost tog slučaja nije nepoznata jer smo slične manifestacije femicida vidjeli i u drugim slučajevima kao što je to bio slučaj u Sarajevu 2021. godine kada je muškarac suprugu usmrtio hicem u potiljaka, a ove godine je osuđen na 35 godina zatvora. Ono što jeste drugačije je prikaz na društvenim medijima koji je ogolio brutalnost femicida.

Da li je izostala šira društvena reakcija kada je riječ o ovom problemu i šta je, prema Vašem mišljenju, razlog tome?

• Šira društvena reakcija na femicid nedostaje već neko vrijeme. Veza između nasilja u porodici kao i nasilja nad ženama i smrtne posljedice jednostavno nije bila u fokusu bez obzira što je postojao veliki broj inicijativa kako od strane institucija tako i od strane organizacija civilnog društva. I teško je razumjeti zašto nismo mogli da napravimo tu vezu bez obzira na vidljivost tog problema. Mediji su redovno izvještavali o svakom slučaju, ali oni ne bi ostajali dugo u našoj pažnji, podaci su bili dostupni kao i informacije o brutalnosti tih djela.

Femicid je globalni problem, u čemu treba tražiti uzroke femicida?

• Više od 5 godina prikupljam podatke o femicidu bar one koji su dostupni i moguće je utvrditi jasne trendove koji potvrđuju uzroke i ukazuju na neke specifičnosti manifestacije femicida u kontekstu BIH. Sva istraživanja pa i ona provedena u BiH potvrđuju da je osnovni uzrok femicida neravnopravnost spolova. Femicid se dešava onda kada dođe do poremećaja pretpostavljeniih rodnih uloga, uloga žena i muškaraca. I to se može vidjeti iz podataka o predmetima femicida u BIH. Počinioci femicida su uglavnom poznate osobe, najčešće supruzi ili bivši supruzi, dešavaju se nakon prethodnog nasilja u porodici, najčešće kada dođe do prekida veze a čini se da se najčešće dešavaju kada u vezi postoje djeca koja napuštaju dom sa suprugom i/ili sa pojavom drugog partnera. Dakle, mi nemamo primjera femicida žena zbog mržnje već isključivo zbog narušenih očekivanih rodnih uloga što je specifično za BiH. Istovremeno, ta determinanta nam daje veliki potencijal za prevenciju femicida.

Treba li femicid biti prepoznat kao posebno krivično djelo i da li bi to smanjilo nasilje nad ženama?

Femicid koji se dešava u porodičnoj zajednici, a nakon prethodnog nasilja je de iure i de facto već specifično krivično djelo. Zapriječena je najveća moguća kazna zatvora, a to je kazna dugotrajnog zatvora (član 222. Stav (6) Krivičnog zakona FBIH. Uporedivi primjer sa slučajem u Gradačcu je femicid koji se desio u Sarajevu je slučaj u kojem je Kantonalno tužilaštvo Sarajevo a sud presudio prema ovom članu a počinilac je osuđen na 35 godina zatvora.

I druga krivična djela ubistva, ubistvo i teško ubistvo omogućavaju adekvatno sankcionisanje počinioca. Na konferenciji u organizaciji Gender Centra FBIH iz novembra 2022. godine je naglašeno da je prosječna kazna zatvora za slučajeve femicida veća od prosjeka za druge slučajeve ubistva što ukazuje na spremnost pravosuđa da najoštrije osudi femicid.

Dakle, bez ikakve sumnje, svaki počinilac femicida će biti osuđen i to na oštre kazne zatvora. Ipak da bi se to postiglo, potrebno je svakom slučaju femicida pristupati vodeći računa o uzroku jer su velike šanse da je ubistvu prethodilo nasilje. Na taj način će se osigurati adekvatna primjena zakona ali i sankcionisanje počinioca za sva krivična djela.

Da li bi isticanje femicida kao posebnog krivičnog djela u Krivičnom zakonu dovelo do opće prevencije je teško procijeniti. Ono što znam da to nije dominantna praksa u Evropi niti postoji međunarodni standard u tom pogledu. To znači da moramo tražiti rješenje koje bi bilo specifično za BIH. Upravo će to biti jedno od pitanja kojim će se baviti radna grupa koju će osnovati Ministarstvo pravde FBIH.

 Kako podići svijest društva o femicidu kao posebnom problemu?

• Nažalost, moramo pokušati da naglašavamo da nasilje u porodici ima veliki izgled da rezultira femicidom. Kao osoba koja prati nasilje nad ženama i nasilje u porodici svakodnevno moram priznati da do unazad nekoliko mjeseci nisam uspijevao da evidentiram medijske objave na temu incidenata nasilja u porodici. To se u zadnjih par mjeseci promijenilo a čini se da se mijenja i svijest profesionalaca o riziku od femicida te se koriste sve zakonske mogućnosti za zaštitu žrtve i gonjenje počinilaca krivičnih djela nasilja u porodici. Zašto je to bitno? Jer postoji veoma izražena veza između nasilja u porodici i femicida. Zato što više budemo razgovarali o nasilju u porodici, o potrebi izmjena naših rodnih predrasuda i stereotipa i potrebi djelovanja za ravnopravnost spolova to će biti veća svijest ali i reakcija našeg društva na femicid.

Femicid je završni čin obično dugotrajnog nasilja nad ženama koje žrtve ne žele same sebi priznati. Kako raditi na prevenciji da bi se to promijenilo?

• Biti žrtva nasilja nad ženama i nasilja u porodici znači biti u krugu nasilja iz kojeg se teško izvući. Ne samo da je žrtva u nasilnoj vezi sa značajnim disbalansom moći nju vrlo često okruženje ubjeđuje da je bolje za nju i za porodicu da ostane sa nasilnikom.

Zbog toga mi moramo ohrabriti žrtve da potraže specijaliziranu pomoć i zaštitu a na nama svima je da osiguramo da je ta pomoć efikasna. Bilo da smo osoba kojoj se žrtva obratila, bilo da smo vidjeli, čuli ili prisustvovali nasilju ili smo profesionalac u lancu zaštite žrtve i gonjenja počinilaca moramo biti svjesni da žrtvama treba podrška i razumijevanje i da su informacije koje ona sa nama dijeli vjerovatno samo djelić nasilja koje doživljava. Pri tome svi trebamo biti svjesni da je ubistvo odnosno femicid moguća posljedica ukoliko zakažemo.

(A. Jamaković)

The post KADRIBAŠIĆ ZA HAYAT.BA: NAŽALOST, NASILJE NAD ŽENAMA POSTAJE TREND U BH. DRUŠTVU first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba