JADRAN SE UBRZANO DIŽE: DANAŠNJA DJECA BI MOGLA GLEDATI POPLAVLJENE MORSKE GRADOVE! JOŠ VEĆA KATASTROFA VREBA ISPOD MORA

jadran se ubrzano diže: današnja djeca bi mogla gledati poplavljene morske gradove! još veća katastrofa vreba ispod mora

“Posljedice klimatskih promjena u Jadranu se vide jako, na sjevernom Jadranu najbolji je primjer aqua altae – visoke vode. Svi smo vidjeli kako ljudi na Trgu sv. Marka u Veneciji hodaju s vodom do gležnjeva, u Rovinju znaju poplaviti prve kuće i dućani do mora, isto je i u Fažani. Gradovi na sjeveru Jadrana imaju najveće oscilacije plime i oseke. Ranije se more svake godine dizalo pola milimetra ili milimetar, sada smo već na pet ili šest milimetra svake godine!

To su jako velike promjene i jako brzo dizanje mora. Toga je bilo i u prošlosti, da se podigne more zbog jakog juga i plima, ali ne toliko. Istina, na Brijunima postoje rimske vile koje su pod vodom, ali tu govorimo o promjeni razine mora u periodu od 2.000 i više godina. Sad se to dešava relativno brzo. Neko će reći da je pet milimetara dizanja mora ništa, ali ako to pomnožimo za 50 godina, dođemo na 2,5 metara.”, ističe za Danas.hr Sandro Dujmović stručni voditelj javne ustanove Natura Histrica i dodaje kako bi to značilo da bi se svi primorski gradovi morali raseliti ili bi morali nešto napraviti jer podizanje razine vode od 2,5 metara – to je visina vrata! Sve što je s pogledom na more i što je blizu obale, bilo bi pod morem, kuće malo dalje postale bi prvi red do mora.

No još opasnija je promjena koja većini ostaje skrivena.

“To je samo jedna posljedica klimatskih promjena. Ove godina imamo i nekoliko dojava o pomoru školjkaša Noina arka. Imali smo nekoliko poziva s područja Istre gdje su vidjeli velike količine školjkaša kako ugibaju. Prošle godine imali smo pomor spužvi na nekoliko lokaliteta ili da je došlo do nekroze. To su nam javljali ronioci. Kada imate visoke temperature mora, potom zagađenje i promjene koje se dešavaju dosta brzo, tada slabo pokretni ili nepokretni organizmi jednostavno uginu jer ne mogu podnijeti stres i oscilacije temperature. Smanjuje se riblji fond, koralji ili školjkaši nestaju.”, objašnjava.

No zato se u Jadran useljavaju invazivne vrste.

Primjer takve vrste je plavi rak kojeg kao vrstu do prije nekoliko godina nismo poznavali kao vrstu u Mediteranu. No on se udomaćio i gdje god ima dotok slatke vode u more naći ćete ga u velikim količinama, a ima ga svugdje. On nije dobar zato što zauzima stanište našim vrstama, puno je agresivniji od naših rakova i jednostavno ih istiskuje. Naše vrste nestaju, a strane se udomaćuju. Plavi rak je konzumna vrsta i ljudi ga love te će proći koja godina da ga svi prihvatimo te će postati najnormalnija stvar na tržnicama i ribarnicama. Tu je i riba strijelka koja nije bilo do prije deset godina.

Ranije se pojavljivala katkad kao slučajan ulov i to većinom na pučini. Sada, kad šetate uz rivu, ona pliva posvuda, a radi se o velikom predatoru. To je jedina riba koja grize i napada iz gušta, zagrist će pa pustiti cipla iz gušta. Naše su luke pune strijelke, a cipla u Istri više nema jer su strijelke devastirale njihovu populaciju. I to je konzumna riba ali nema visoku ekonomsku vrijednost i ljudi je ne znaju pripremati. Zato smo imali akciju s našim poznatim kuharima te se napravi kuharica kako bi se populariziralo konzumiranje strijelke i plavog raka koji su se kod nas udomaćili.

Na pitanje može li se uopće išta promijeniti, ravnateljica Nature Histrice ističe kako su mali koraci koje svako može napraviti važni, ali je nužna promjena i u postupcima vladajućih.

“Moramo se probuditi iz sna, noćne more i početi djelovati. Ne znam kako ljudi to ne razumiju i kako oni koji nas vode to ne vide? Grci zatvaraju turističke resore zbog požara – pa nama će to doći za koju godinu. Kada bi imali pet minuta vlasti, koje se promjene na razini države mogu napraviti odmah i sad?

Za početak, u jednom su ministarstvu zaštita okoliša i gospodarstvo, a to ne bi trebalo biti zajedno. Te dvije stvari bi zaista trebale ići skupa, ali ne u ovoj fazi. Potom, počistiti prostor, strašna je površina izgrađena bez ijednog papira i bez trunke legalnosti.

Treba natjerati te ljude da se to područje vrati u prvobitno stanje. Ne bi trebali dati ni da se betoniraju plaže, ne smijemo sve gledati kroz turizam, već nam dovoljni dio BDP-a daje turizam. Idemo se fokusirati i na druge stvari. Stanje stabala ili što god da je zeleno što će gutati CO2 je definitivno nešto što trebamo odraditi i ne širiti građevinske zone. Treba raditi i na svijesti načelnika i gradonačelnika. Svi misle da su super čelnici ako izgrade deset zgrada i ako betonom zaliju pola grada. Ta faza je prošla, dobar gradonačelnik borit će se protiv klimatskih promjena, on će zasaditi stabla, oplemeniti ono što imamo, koji će obnavljati postojeće, a ne raditi samo greenfield investicije. Trebamo obnovu, a ne dalje graditi na zelenim površinama. Opet bih spomenula masu ilegalnih kućica koje ne plaćaju ceh odvoza smeća. Umjesto da plate svoju kantu, otpad skupe u vrećicu i bace ga u hodu u šumu ili na stanicama”, upozorava Silvia Buttignoni.

hayat.ba

drugi upravo čitaju