Toplotni val koji je zahvatio i Bosnu i Hercegovinu, zbog sušnog perioda uveliko će umaniti prinose mnogih poljoprivrednih kultura. Štete su već vidljive na prinosima pšenice i na poljima kukuruza. Prinosi su značajno smanjeni u odnosu na planirane. Osim nedostatka kiše, velike štete poljoprivrednicima u TK nanose i divlje životinje, najviše divlje svinje.
Na poljoprivrednom imanju porodice Mujić iz Gradačcca divlje svinje su napravile veliku štetu u kukuruzištu. Isto se desilo i na proljeće kada su ove životinje uništavale usjeve.
– Svake godine imamo sve više i više štete, što u proljetnoj sjetvi, što kasnije u jesenjoj žetvi. Ja kažem da je manja šteta u proljeće nego u jesen jer u proljeće se da popraviti, imamo još vremena ispred sebe i nije godina propala, dok kad dođemo ovako u ljeto niti imamo hrane niti imamo vremena popraviti, rekao je Ismet Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca.
Mujići su se obraćali općini Gradačac, MUP-u i lovačkom društvu, osim riječi podrške nije bilo druge pomoći.
– Nema nikakvih konkretnih mjera da se nešto poduzme po pitanju divljih svinja. Izađu, kažu vidimo štetu, žao nam je i sve se završava na tome. Tražimo samo da se donese neka odluka da se smanji broj svinja, da se utiče na smanjenje broja, dodaje Mujić.
Poljoprivrednici koji trpe štete od divljih svinja, teško mogu naplatiti ono što im je uništeno, jer po zakonu svaka parcela mora biti ograđena žicom da bi se mogla vršiti naplata štete. Zbog toga, jedno od rješenja je proglasiti divlju svinju štetočinom.
– Mi smo od Federalnog i Kantonalnog ministarstva tražili nekoliko puta da se pokrene inicijativa da se divlja svinja proglasi štetočinom, a to znači da lovci imaju pravo odstrela tokom cijele godine. Jedini način da se smanji populacija ove divljači jeste da se svakodnevno u toku godine vrši odstrel da bi se smanjila njena populacija. Drugačije ne može jer se ona namnožila jer je sve manje životinja koje se hrane divljom svinjom pa je svinja doživjela veliku ekspanziju, izjavio je Suad Selimović, Privredna komora TK
Osim divljači, štete nanosi i suša koja je ove godine pogodila našu zemlju.
Konkretno na mom primjertu od 30 hektara kukuruza i 28 parcela, pola je već izgorilo. To što je izgorilo je kukuruz gdje će biti 300 kilograma kukuruza zrna suhog, a oko 450 kilograma treba da mi pokrijemo troškove. Mislim da ne treba puno pričati koliko je uticala suša, kazao nam je Ismet Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca
Poljoprivredna godina je, tvrde poljoprivredici, krenula loše, jer su cijene đubriva bile enormno visoke, pa veliki broj proizvođača nije ni koristio đubriva, što danas uz veliku sušu daje porazne rezultate.
– Kukuruze koje sam obilazio ovih dana an Sprečkom polju 99% narod nije imao sredstava i mogućnosti, nego ono što je došlo subvencijama ili nekako, nije dato što je trebalo, prehrana i sjjetvena gnojidba, a sve zbog visokih cijena. Mnogo je nemira u nama, jer interes pojedinaca nije u poljoprivredi nego de da me vide da sam ja veliki poljoprivrednik, da ja imam 100 krava. Program ruralnog razvoja kaže idemo do 20 grla, da proširimo ruralni prostor, ne da ga ukinemo da zatvaraju i odlaze, tu je po meni najveća greška jer do 20 grla, može porodica dobro da živi., kazao je Muhamed Halilović, poljoprivrednik iz Živinica.
Osim suše, divljih životinja te smanjenih količina đubriva, problem više je, nekontrolisan uvoz poljoprivrednih proizvoda, tvrde proizvođači.
Ismet Mujić, poljoprivrednik iz Gradačca
– Kada bi nas u tom pogledu država zaštitila sa nekim normalnim carinama da ljudi smanje uvoz naš bi proizvod bio daleko renatbilnije raditi i mi bi mogli da opstajemo. Nije sve u poticajima, jer ne može država finansirati moju zaradu tu ja treba da se trudim i radim. Mora tržište da se ograniči i zaštiti, rekao je Muhamed Halilović, poljoprivrednik iz Živinica.
– Treba promijeniti stanje i ja se nadam da će na izborima koji su na putu promijeniti se i da će doći i mlađi ljudi koji imaju želju da mi opstanemo i radimo i da možemo i izvoziti a ne uvoziti milionske vrijednosti i vode za piće i svega, a rezultat je pusta su sela, dodaje Halilović.
Zbog navedenih problema u poljoprivredi, sve je veći broj zatvorenih farmi. U posljednjih deset godina, samo u TK, je zatvoreno više od 500 kako malih tako i velikih poljoprivrednih gazdinstava.
Istragu donosu Vahidin Mujagić.
