back to top

Hoće li iko završiti na optuženičkoj klupi zbog blokiranja novca za izbore: Šta kaže Tužilaštvo BiH?

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zajedno sa partnerskim policijskim agencijama i institucijama prati pojave i dešavanja koji mogu imati elemente kaznenih djela iz nadležnosti Tužiteljstva BiH, a, također, zaprima i podneske od institucija ili pojedinaca kojima se ukazuje na počinjenje kaznenih djela.

KRŠENJE ZAKONA

Ovo je odgovor koji smo dobili iz državnog Tužilaštva, a na pitanje da li su pokrenute aktivnosti protiv odgovornih u Vijeću ministara BiH, koji su morali u zakonskom roku, do 19. maja, osigurati 12,5 miliona KM za finansiranje općih izbora, a nisu to uradili.

– U ovom trenutku više informacija ne možemo davati, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH.

Iz Centralne izborne komisije BiH kažu da neće učestvovati u procesu kršenja zakona od onih za koje ništa ne znači zakonski rok iz člana 1.2a Izbornog zakona BiH o obaveznom osiguranju sredstava za izbore petnaest dana nakon njihovog raspisivanja.

– Oni svojim nezakonitim djelovanjem ili nedjelovanjem usmjerenim na zaustavljanje izbornog procesa krše odredbe Ustava BiH (član I/2) kojim je utvrđeno da je BiH demokratska država koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. To je odluka onih koji činjenjem ili nečinjenjem ili na drugi protivpravan način, izgleda, žele da presudno utiču na svakog birača da uopće ne glasa na izborima, ističu u CIK-u.

Doktor pravnih nauka Enver Išerić rekao je za O kanal da HDZBiH blokadom u Vijeću ministara nastoji da onemogući zakonit rad CIK-a, kako bi se spriječilo da se izbori održe u demokratskoj atmosferi. Našeg sagovornika pitali smo šta možemo očekivati od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta?

– Visoki predstavnik ima veoma važnu ulogu u implementaciji civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma. On ima i mogućnost korištenja bonskih ovlasti, što uključuje i donošenje odluke o obezbjeđenju sredstava za održavanje izbora. Mislim da institucije vlasti BiH ne treba da se oslanjaju samo na visokog predstavnika i na donošenje njegovih odluka. Lično mislim da institucije vlasti BiH, u prvom redu Parlamentarna skupština BiH mora poduzeti sve što je u njenoj moći da razriješi ovu situaciju. Zbog čega? Zbog toga što je Parlament BiH najviši organ vlasti. To je organ vlasti na koji su građani prenijeli svoj suverenitet da u ime građana uređuje stanje u državi, da donosi odluke koje će značiti osiguranje najvećeg stepena ljudskih prava u BiH, uključujući i izborno pravo i koja u njihovo ime vrši vlast. Oba doma Parlamenta BiH imaju istu ulogu kad je u pitanju donošenje odgovarajućih odluka, odnosno zakona, jer svako zakonsko rješenje mora biti potvrđeno u oba doma. Međutim, Predstavnički dom ima jaču snagu od Doma naroda zato što članove Predstavničkog doma građani biraju direktno na izborima, napominje Išerić.

Ako Schmidt posegne za bonskim ovlastima, Išerića smo pitali da li se može očekivati veća blokada nakon izbora?

– Postoji mogućnost da određene političke snage pokušaju blokirati uspostavljanje vlasti nakon izbora. To bi se u prvom redu moglo desiti u FBiH. Jer, ako u FBiH blokirate uspostavu vlasti, onda je praktično blokirana uspostava vlasti na nivou BiH, jer se delegati u Dom naroda PSBiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda biraju u Domu naroda Parlamenta FBiH. Međutim, ako bi dobro pročitali Ustav FBiH, njegove odredbe koje govore o uspostavi vlasti i dosljedno ih primijenili, blokada uspostave vlasti je praktično nemoguća. Meni nije jasno zašto se nakon općih izbora 2018. nije uspostavila vlast. Po nekim tumačenjima, potrebna je jedna trećina delegata u Domu naroda u PFBiH iz sva tri kluba da utvrdi prijedlog za izbor predsjednika i dvojice potpredsjednika FBiH. Međutim, Ustav ne govori tako. Ustav FBiH kaže da najmanje jedna trećina delegata iz kluba Bošnjaka, Hrvata ili Srba može predložiti listu kandidata za predsjednika i dvojicu potpredsjednika, što praktično znači da bilo koji klub, bilo kojeg naroda u Domu naroda može predložiti kandidate za ove funkcije. Nakon toga, predsjednik i potpredsjednici FBiH predlažu u konsultacijama sa premijerom ili kandidatom za tu poziciju članove vlade, pojasnio je.

Odgovarajući na pitanje da li je krajnji cilj HDZ-a uspostava trećeg entiteta, za što imaju podršku i iz Hrvatske, Išerić kaže da svi prijedlozi koje je iznio HDZ i koji su bili u opticaju prilikom razgovora o izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona upućuju na to.

Prijedlozi koje je iznio HDZBiH i koji su bili u opticaju prilikom razgovora o izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona idu ka uspostavi trećeg entiteta

– Praktično, radi se o prijedlozima čijim bi se usvajanjem dodatno vršila diskriminacija građana, posebno Federacije BiH, onda bi se uvodila asimetrična rješenja u odnosu na izborne procese u FBiH i RS-u, što je nedopustivo. Posebno kad se radi o izboru članova Predsjedništva BiH, tu se ne smiju desiti nikakva različita rješenja u odnosu na izbor članova Predsjedništva iz RS-a i FBiH. Na kraju krajeva, oko ovog legitimnog predstavljanja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH na kojem insistira HDZ, pravi se ogromna greška u tom smislu da oni žele tim rješenjima omogućiti da ti članovi predstavljaju narode, a članovi Predsjedništva su kolektivni šef države. Kolektivni šef države predstavlja sve građane BiH i nikako se ne smije dozvoliti ta diskriminacija, odnosno oduzimanje prava građanima FBiH da glasaju za oba člana Predsjedništva BiH iz FBiH. Osim toga, na jedan vrlo loš način, kako su oni predlagali, pokušavaju da uvjere građane i međunarodnu zajednicu da se brisanjem etničke odrednice ispred kandidata za članove Predsjedništva implementiraju presude Ustavnog suda BiH, istakao je Išerić.      

Državni poslanik Damir Arnaut, govoreći o blokadi finansiranja izbora, kaže kako je ovo problem sa koalicijama koje su matematičke, a ne programske i koje ove stvari ne dogovore na početku mandata.

DODIKU JE SVEJEDNO

– To je vlast koju čine SDA, SNSD i HDZ sa DF-om i nevjerovatno je da su oni uspjeli i još uspijevaju dogovarati neka imenovanja, pogotovo na federalnom nivou, a nema novca za izbore, za policajce, vojnike… Neshvatljivo je da SDA ne stavi veto na neka imenovanja Čovićeva dok se ne obezbijedi novac za izbore. Bila je sjednica Doma naroda na kojoj se tražilo usvajanje zaključka da se zamoli Vijeće ministara da uradi nešto što zakon već nalaže. To pokazuje da ni oni (SDA,op. a.) nisu opredijeljeni da se izbori održe, kaže Arnaut.

Upitali smo ga da li to onda znači da jednima, drugima i trećima odgovara da izbora nema?.

– Postoje nivoi odgovornosti, Čović definitivno ne želi da se izbori održe. Dodiku je manje-više svejedno. On time pokazuje da država nije funkcionalna ako se izbori ne održe, a SDA odgovara svaki kupljeni dan, posebno nakon objave kandidature Denisa Bećirovića kao kandidata trojke, smatra Arnaut.

pressmediabih.com

drugi upravo čitaju