HERCEGOVINA POSTAJE SVE ZANIMLJIVIJA TURISTIMA: HOĆE LI SE RAZMATRATI NAPLATA ULASKA U STARI GRAD U MOSTARU?

hercegovina postaje sve zanimljivija turistima: hoće li se razmatrati naplata ulaska u stari grad u mostaru?

-S obzirom na to da je Hercegovina značajnije razvila oblike turizma kao što su vjerski, kupališni, kulturni-gradski i sportski, u kontekstu dolazaka izvan ljetne turističke sezone, treba reći da je sportski oblik turizma privukao najviše gostiju u prvom tromjesečju ove godine. Za sve ostale oblike turizma prisutne u Hercegovini, najznačajnije vremensko razdoblje u smislu značajnog turističkog prometa je proljeće-jesen – rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a Anđelko Maslać.

Konkretnih pokazatelja, kako kaže, još nemaju, ali sustavno rade na uvezivanju svih destinacija kako bi u budućnosti imali točne pokazatelje dolazaka, boravka, noćenja, kao i kretanja gostiju.

Informacije dobivene iz poslovnog turističkog sektora i s prošlih sajmova upućuju na to da će ova turistička sezona biti dobra, a očekuje se i da će premašiti prošlogodišnju po ukupnom turističkom prometu u HNK-u.

Realno je očekivati da će turizam ove godine po ukupnom turističkom prometu nadmašiti predpandemijske rezultate. Prema podacima kojima raspolaže TZ HNK-a, turistička 2023. godina je bila uspješnija od prethodne i približno je slična rekordnoj 2019. godini po broju posjetitelja i ostvarenih noćenja, napominje Maslać.

Kako kaže, prvo tromjesečje je za nijansu bolje od istog promatranog razdoblja prošle godine.

-Pored stalnog angažmana naših turističkih djelatnika na turističkom tržištu, može se reći da su sve blaže zime na Sredozemlju jedan od bitnijih razloga promjena trendova u turističkim putovanjima i ponudama na ovom području, pa se može očekivati da će buduće investicije i sadržaji u turizmu pratiti te trendove”, dodaje v.d. direktor Turističke zajednice HNK-a.

Ranije spomenuti oblici turizma dobrim dijelom određuju strukturu gostiju i njihovo porijeklo. Međugorje kao hodočasnička destinacija je do sada privukao hodočasnike iz preko stotinu zemalja svijeta, dok Mostar, Neum i druge naše destinacije većinom posjećuju turisti iz srednjoeuropskih zemalja i zemalja bližeg okruženja. S tim da je Mostar značajno iskoračio po tom pitanju pa su česti gosti iz dalekih zemalja i Bliskog istoka, govori Maslać.

Današnja svjetska prometna povezanost, nastavlja, osigurava dostupnost svake destinacije tako da će sve snažnije pozicioniranje Hercegovine na turističkoj karti svijeta donositi i promjene u dosadašnjoj strukturi gostiju u Hercegovini, ali i u ponudi.

Upitan kakva su očekivanja od ove sezone, odgovara kako bi, prema informacijama dobivenim od profesionalnog sektora u turizmu i s proteklih svjetskih i regionalnih sajmova, ova turistička godina trebala nadmašiti prošlu po svim parametrima.

-Iako živimo u nemirnom svijetu, makro turistička regija Sredozemlje je trenutno svojevrsna sigurnosna oaza potencijalnih turista, a to će se sigurno odraziti i na Hercegovinu kao mediteransku regiju. U tom smislu, a s obzirom na to da je Hercegovina već postala stvarna turistička destinacija glede atrakcija, smještajnih kapaciteta i posjećenosti, očekuje se ove sezone iznadprosječna popunjenost svih turističkih kapaciteta i snažniji ukupni turistički promet“, napominje.

Regulacija ulazaka u Stari grad tijekom ljetne sezone

Na pitanje je li u planu naplaćivanje ulaska u Stari grad u Mostaru kaže kako je ulaz i dalje besplatan, no da su postojala određena razmišljanja oko regulacije ulazaka u Stari grad tijekom ljetne sezone.

-Međutim, do sada nije pokrenuta nikakva ozbiljna rasprava po tom pitanju, tako da dolasci i svi uvjeti boravka turista u Mostaru ostaju isti. Buduće formalno djelovanje i organizaciju turizma u Gradu Mostaru preuzela je Turistička zajednica Grada Mostara te vjerujemo kako će oni u dogledno vrijeme razmotriti i tu mogućnost”, nadodaje Maslać.

Što se tiče turističke potrošnje, kaže kako se ona u Hercegovini razlikuje od destinacije do destinacije. U hodočasničkoj destinaciji Međugorje, u koju dolaze najvećim dijelom grupni gosti s punim ili polupansionskim aranžmanom, ne ostavlja se puno prostora za vanpansionsku potrošnju pa se može reći da je tu potrošnja skromna, odnosno maksimalno 30 eura po osobi.

S druge pak stane, Neum kao kupališna-ljetna destinacija ima veću vanpansionsku potrošnju i ona bi prosječno iznosila oko 50 eura po osobi. U tom kontekstu se za Mostar može reći da ima najveću vanpansionsku potrošnju jer je riječ specifičnom obliku turizma, a samim ti i specifičnim potrebama i preferencijama gostiju, te bi prosječna potrošnja bila iznad 50 eura po osobi.

Turisti se i dalje u Hercegovini zadržavaju prosječno dva do tri dana, a izletnici obično ostaju u prosjeku do 5 sati.

Nedostatak radne snage

Kada je u pitanju radna snaga, ističe kako je deficit stručne radne snage u turističko ugostiteljskoj djelatnosti postao problem za turističko-ugostiteljska poduzeća i obrte.

Praktično su sva zanimanja iz ovog sektora tražena i teško se popunjavaju upražnjena radna mjesta i potrebe. Zbog toga je i hercegovački turističko-ugostiteljski sektor primoran tražiti radnike u zemljama iz okruženja, a nerijetko i iz udaljenih zemalja. Zanimanja kao konobar, kuhar, pomoćni kuhar, slastičar, recepcionar, vodič, trgovac, vozač itd., su zanimanja najviše tražena tijekom turističke sezone, kaže Maslać, dodavši kako ovaj problem definitivno zahtijeva ozbiljan i sustavan pristup njegovu rješavanju.

Rastu broja turista donijelo je i povezivanje Mostara s nekoliko talijanskih gradova, Zagrebom i Beogradom uvođenjem izravnih zračnih linija.

Zračna dostupnost je uvjet razvoja određene ekonomske regije pa tako i turističke regije Hercegovina. Uvođenje novih avio linija ove godine i povezivanje Hercegovine s međunarodnim zračnim lukama u okruženju i Europi dat će veliki doprinos povećanju posjećenosti ovog dijela Sredozemlja zračnim putem ove turističke sezone, ističe Maslać.

Drži i da nijedna ekonomska regija pa tako ni turistička destinacija ne smije smetnuti s uma da je prometna povezanost jedan od ključnih čimbenika razvoja.

Prema njegovim riječima, moderni turist je naviknut da ima opciju prijevoza zračnim putem u željenu destinaciju pa su hercegovačke nadležne institucije ove godine najozbiljnije pristupile povezivanju Zračne luke Mostar s međunarodnim zračnim lukama te na taj način dale značajan doprinos dostupnosti Hercegovine na turističkom tržištu.

-Zračna luka Mostar konačno je prepoznata kao važan i nezaobilazan segment uvezivanja što će i godine pred nama, nadamo se potvrditi. Zračna luka Mostar ima ogroman potencijal i vjerujemo da će konačno ispuniti očekivanja svih”, ističe v.d. direktor Turističke zajednice HNŽ-a pa naglašava da bi turistička politika regije Hercegovine morala snažnijim mjerama osigurati još veću ulogu zračnog prijevoza u dostupnosti Hercegovine kao turističke destinacije jer je Zračna luka Mostar osposobljena za puno veće korištenje svoje infrastrukture.

Za kraj je podsjetio da je Turistička zajednica HNK-a u sklopu svojih marketinških aktivnosti, nastupila na svim značajnijim svjetskim i regionalnim sajmovima turizma koji se održavaju na europskom kontinentu.

-Pored svih promotivnih alata koji se koriste, treba izdvojiti proizvod Virtual Tour Herzegovina kojeg je TZ HNK-a učinila dostupnim putem svoje web stranice. S ovim proizvodom turistička zajednica je omogućila potencijalnim turistima Hercegovine da na novi način – iz udobnosti svoga doma ili bilo kojeg drugog mjesta, istraže, planiraju i uživaju u ljepotama hercegovačkih prirodnih i društvenih turističkih atrakcija i vrijednosti”, zaključuje Maslać.

(A.S./Fena)

The post HERCEGOVINA POSTAJE SVE ZANIMLJIVIJA TURISTIMA: HOĆE LI SE RAZMATRATI NAPLATA ULASKA U STARI GRAD U MOSTARU? first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju