GRECO jasan: Sigurnosne provjere trebaju proći i rukovodioci SIPA-e i GP BiH, raditi ih češće zbog korupcije, veza s kriminalom, bogaćenja

(Patria) – U najnovijem izvještaju GRECO-a (Grupa država protiv korupcije prati usklađenost 49 zemalja članica s instrumentima Vijeća Europe protiv korupcije) posebna pažnja posvećena je borbi protiv korupcije u državnim policijskim agencijama s akcentom na Graničnu policiju BiH i Državnu agenciju za istrage i zaštitu. U GP BiH bilo je tokom izvještajnog perioda više presuda protiv policijskih službenika za korupciju, a nekoliko uposlenika je dobilo i otkaz. Jedna od najvećih korupcijskih afera vezana je za prijem 150 kadeta u GP BiH. Taj konkurs nikada nije okončan, a u međuvremenu je počelo i suđenje zbog namještanja konkursa. Od kandidata je tražen i uziman novac, a zauzvrat bi se njihovo ime našlo na spisku primljenih. Iako je spisak objavljen u septembru 2021. godine zbog akcije hapšenja i sudskog procesa, do danas nije okončan proces odlučivanja po žalbama niti je objavljena konačna lista. GP BiH se suočava sa odlivom kadrova, kako zbog prirodnog odliva (penzija, smrt uposlenika), tako i zbog nauštanja službe, odlaska u inostranstvo, promjene policijske agencije ili drugog posla.

Iz GRECO-a napominju da u BiH postoji pravni vakuum u pogledu politike prevencije korupcije. Strategija za borbu protiv korupcije 2020-2024 i njen Akcioni plan do danas nisu usvojeni, a na državnom nivou nedostaje holistička antikorupcijska politika. Vijeće ministara BiH bez objašnjenja je sa jedne od posljednjih sjednica skinula ovu važnu Strategiju zbog čega su iz APIK-a izrazili žaljenje i očekivanje da će Strategija biti što prije usvojena. 

Kada je riječ o GP BiH i SIPA-i postojeće etičke kodekse potrebno je dopuniti praktičnim uputstvima koja će konkretnim primjerima ilustrovati sva pitanja i područja rizika. Iz GRECO-a upozoravaju na zastupljenost polova, proces činovanja, kako bi se obezbijedilo da se imenovanja najviših policijskih zvaničnika u Graničnoj policiji i SIPA-i zasnivaju na njihovim zaslugama i da se rukovode otvorenim, standardizovanim i transparentnim konkursima.

“Takođe je potrebno uvesti institucionalni sistem rotacije policijskog osoblja u područjima podložnim riziku. Pored toga, treba usvojiti zakonsku odredbu koja definira nespojivosti s policijskim dužnostima i propisno evidentirati ovlaštene sporedne aktivnosti. Štaviše, potrebno je usvojiti pravila kako bi se osigurala transparentnost i ograničili rizici od sukoba interesa kada policijski službenici odlaze iz Granične policije i SIPA-e da rade u drugim sektorima. Konačno, treba preispitati i ojačati zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zvizdač)”, navodi se u izvještaju.

Što se GP tiče, službe i situacije koje su najsklonije korupciji obuhvataju obavljanje graničnih provjera lica za koja se smatra da su pod visokim migracionim rizikom na graničnim prelazima na kojima nije instalirana tehnička oprema (video nadzor) i opšte provjere na graničnim prelazima.

U izvještaju se posebna pažnja posvećuje sigurnosnim provjerama policijskih službenika. Samo u posljednjih godinu Tužilaštvo BiH uhapsilo je više policijskih službenika zbog povezanosti sa osobama iz krim miljea. Zato je posebnu pažnju potrebno posvetiti integritetu policajaca, inspektora u ove dvije agencije.

“GET napominje da su sigurnosne provjere u potpunosti usmjerene na pristup policijskim dokumentima, pri čemu njihova učestalost zavisi od nivoa povjerljivosti (10 godina za povjerljive dokumente i 5 godina za tajne i strogo povjerljive dokumente). Zasnovani su na sigurnosnim upitnicima koji pokrivaju pitanja kao što su lični prihodi i uža porodica, nekretnine, vozila, štednja, pravna lica (ako su uvršteni ili porodica), evidencija o sankcijama bilo koje vrste širom zemlje. Ako postoje sumnje u nedolično ponašanje policijskog službenika, npr. neobjašnjeno bogaćenje, kontakti sa kriminalnim miljeom, pored zakonskih redovnih provjera, proširene provjere može inicirati Odjeljenje za unutrašnje istrage SIPA-e.

Učestalost od 10 godina za većinu aktuelnih sigurnosnih provjera izgleda preduga, a učestalost bi trebalo da zavisi prije svega od toga da li osoba radi u oblasti visokog rizika, u kom slučaju provjere integriteta treba da budu češće. Pored toga, ove provjere integriteta bi trebalo da se bave različitim resursima (kao u izvjesnoj mjeri i trenutne sigurnosne provjere za pristup dokumentima). GET smatra da bi svake godine trebalo organizovati nasumične provjere izvjesnog broja pojedinaca.

S obzirom da su neki sektori već identifikovani kao posebno podložni riziku kao što su granični prijelazi, a drugi su posebno osjetljive oblasti kao što su korupcija i organizovani kriminal, bilo bi od veće koristi obezbijediti češće provjere za osoblje koje radi u ovim oblastima.

Iz GRECO-a također preciziraju da se čini neophodnim uključivanje direktora i zamjenika direktora obje agencije u ove redovne provjere integriteta, kao i svake godine nasumičnim provjerama izbora policijskih službenika.

GET napominje da su neki sektori, uključujući granične prelaze, identifikovani kao posebno skloni korupciji, što se ogleda u slučajevima koji su doveli do izricanja sankcija. Sektori kao što su organizovani kriminal, uključujući trgovinu ljudima, ili policijski službenici koji se bave doušnicima su tradicionalno sektori u kojima su rizici veći zbog svakodnevne blizine osoba koje gravitiraju ka svijetu kriminala.

Iako je u GP moguć neki oblik rotacije, čini se da je krajnje restriktivan i ograničen, iako je na granicama bilo nekoliko slučajeva korupcije. U SIPA-i uopšte nema rotacije. Vlasti tvrde da to zavisi od drugačije prirode i specijalizacije jedinica (finansijske istrage, zaštita svjedoka, organizovani kriminal, ratni zločini i trgovina ljudima). Bez obzira na to, GET smatra da bi neki oblik rotacije trebao da postoji jer je većina ovih oblasti posebno izložena rizicima od korupcije s tim da će se rizici povećavati ako iste osobe budu zauzimale ista radna mijesta tokom dužeg vremenskog perioda. Takve rotacije se mogu planirati mnogo unaprijed, ostavljajući dovoljno vremena za obuku.

GRECO poziva vlasti Bosne i Hercegovine da do 30. juna 2024. godine podnesu izvještaj o mjerama poduzetim u cilju implementacije navedenih preporuka. GRECO će ocjenjivati mjere putem svog posebnog postupka usklađivanja.

nap.ba

drugi upravo čitaju