Europa u velikom problemu: Ako SAD zatvori pipu, od Putina nas jedino ovo može spasiti!

Šanse za potpuni nastavak američke vojne pomoći Ukrajini su sve manje. Stoga europske zemlje obećavaju veću podršku. Kijev želi njemačko vodstvo. Je li to moguće?

U ruskom ratu protiv Ukrajine naziru se radikalne promjene kod partnera Kijeva. Ukrajini prijeti gubitak najvažnijeg dobavljača oružja, SAD-a. Jer, spor koji je izbio u Kongresu krajem 2023. godine, zbog čega je blokiran paket pomoći u visini 61 milijarde dolara, koji je planirao predsjednik SAD-a Joe Biden, ostaje neriješen.

Mnogi su očekivali kompromis u siječnju, ali je mjesec prošao u znaku republikanskih predizbora, na kojima se nametnuo bivši predsjednik Donald Trump i izrazio namjeru da se ponovo kandidira na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u. Trump odbacuje kompromis s demokratima u politici imigracije, za što je vezana pomoć Ukrajini. Na koga sada može računati Kijev?

Prva adresa je London, kako piše Deutsche Welle. Sredinom siječnja britanski premijer Rishi Sunak posjetio je Kijev i najavio vojnu pomoć za ukrajinske vojne snage nezapamćenog obujma za London – vrijednu preko tri milijarde dolara. Velika Britanija je prvi zapadni partner koji je s Ukrajinom potpisao sporazum o sigurnosti, čiji je ključ dugoročna isporuka oružja. U veljači francuski predsjednik Emmanuel Macron putuje u Kijev – a Pariz priprema sličan sporazum. Ali što je s Berlinom?

Berlin slijedi London i Pariz

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta govorio o mogućoj predvodničkoj ulozi Njemačke u Europi u isporuci oružja Kijevu, između ostalog i u intervjuu za njemački javni servis ARD 28. siječnja.

Prema procjenama Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) u Kielu, SAD je neosporni lider u vojnoj pomoći Ukrajini, s oko 44 milijarde eura. Njemačka je napredovala s trećeg na drugo mjesto. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. do kraja listopada 2023. godine, vojna pomoć Berlina Kijevu iznosila je više od 17 milijardi eura. Na trećem mjestu je Velika Britanija, čiju potporu IfW procjenjuje na 6,6 milijardi eura.

Može li Savezna Republika Njemačka, kao najveća ekonomija Europske unije, preuzeti predvodničku ulogu? “Trebala bi, ali to ne znači da je spremna”, kaže njemačka novinarka Gesine Dornblüth, autorica knjiga o Rusiji, u DW podcastu “Geofaktor”. Ona primjećuje da je drugo mjesto, na koje se Berlin ponosi, relativno. “Kada pogledate ekonomsku snagu zemlje, ispostavi se da je njemačka pomoć po broju stanovnika manja od pomoći nekih baltičkih zemalja”, kaže Dornblüth.

Kancelar Olaf Scholz je krajem siječnja rekao da očekuje skoro zaključenje sporazuma o sigurnosti s Kijevom, ali nije naveo vremenski okvir. Berlin je još krajem prošle godine najavio da će udvostručiti svoju pomoć Ukrajini ove godine na osam milijardi eura. Također, napredak postoji i u vezi s novim tipovima oružja: krajem siječnja njemačko Ministarstvo obrane najavilo je prvi put isporuku šest izvan upotrebe stavljenih vojnih helikoptera tipa Sea King Mk41 Ukrajini. Prethodno je Velika Britanija osigurala takve helikoptere.

Njemačka sama nema dovoljno rezervi?

“Helikopteri su dobri, ali nisu dovoljni”, kaže Dornblüth. Po njezinim riječima, Njemačka ne može još značajno povećati pomoć Ukrajini jer njemačka vojska sama nema dovoljno rezervi, a nove narudžbe za proizvodnju oružja ne stižu na vrijeme.

Postoji, međutim, i primjer kada Njemačka nije spremna isporučiti Ukrajini oružje koje se nalazi u skladištima, poput krstarećih raketa Taurus. Vlada kancelara Scholza to objašnjava, između ostalog, strahom da bi moglo doći do eskalacije zbog eventualnih ukrajinskih napada na ruski teritorij. Međutim, Dornblüth smatra da su takvi argumenti “neuvjerljivi”. Kijev je dosad držao obećanje prema zapadnim zemljama da svoje oružje neće koristiti na međunarodno priznatim teritorijima Ruske Federacije. Istovremeno, novinarka ističe da Njemačka “čini jako puno” za Ukrajinu, posebno isporukom sustava za protuzračnu obranu.

Andreas Umland, analitičar u Štokholmskom centru za istočnoeuropske studije, vjeruje da “Njemačka neće moći preuzeti vodeću ulogu umjesto Amerike”. To bi za Berlin bila “neobična uloga”, kaže on. Kao ekonomska teškašica, Njemačka se desetljećima povlačila sa svjetske scene i nije tražila diplomatsko vodstvo, već je radije djelovala u skladu sa svojim saveznicima, nuklearnim silama SAD-om i Velikom Britanijom. Tako je bilo i s isporukom zapadnih borbenih vozila Ukrajini, za koju je Berlin bio spreman tek nakon Washingtona i Londona.

Njemački zahtjevi za suzdržanošću

To odgovara i raspoloženju u njemačkom društvu, kaže Umland. Anketa koju je u studenom 2023. godine provela Zaklada Kerber pokazala je da većina Nijemaca ne želi da Njemačka preuzme vodeću ulogu u svijetu. Protiv je 71 posto Nijemaca, koji smatraju da Njemačka ne bi trebala preuzeti vodstvo u Europi, osim ekonomsko. A više od polovice, 54 posto, smatra da bi Njemačka trebala biti suzdržanija u međunarodnim krizama.

I Umland primjećuje da Berlin nema “dovoljno resursa za vojnu pomoć” Ukrajini. “Njemačka nije vojna supersila”, kaže stručnjak.

U tome leži određeni paradoks. S jedne strane, prema podacima Štokholmskog instituta za međunarodna istraživanja mira (SIPRI), Njemačka ima snažnu industriju naoružanja i nalazi se na petom mjestu po izvozu oružja u svijetu. S druge strane, Njemačka se oslanja na NATO, jer zemlja ima samo mali vlastiti vojni kontingent koji nema značajne rezerve opreme i streljiva. Tek nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je počela s opsežnim naoružavanjem, a trebat će godine da se nove narudžbe provedu.

Potpora Europe Ukrajini

“Zemlja kao što je Velika Britanija rado bi preuzela vodeću ulogu kada je riječ o pomoći Ukrajini”, vjeruje Umland. Ali europske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, neće moći potpuno zamijeniti SAD u pogledu obujma vojne potpore Kijevu, smatra on. Po njegovom mišljenju, Europljani su već pružili značajnu humanitarnu pomoć Kijevu i nastavit će to činiti, ali njihovi vojni resursi ne mogu se usporediti s američkim.

EU je nedavno priznao da neće moći ispuniti obećanje da će Ukrajinu do ožujka 2024. opskrbiti s milijun topničkih granata i raketa. Usvajanje paketa pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu tijekom četiri godine kasnilo je zbog zatezanja Mađarske. Dodjela tih sredstava Ukrajini na kraju je odobrena na izvanrednom zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu od strane svih 27 šefova država ili vlada zemalja EU-a.

Ivan Haritonov iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, ipak vjeruje da će europska potpora rasti. Smatra važnim da se niz zemalja prebaci na “formate dugoročnog planiranja” u vezi s pomoći Ukrajini. Njegova prognoza je da će Europa znatno povećati svoje isporuke Kijevu, ali to bi moglo potrajati još godinama.

Ako Donald Trump ponovo dođe na vlast u SAD-u, Ukrajina bi se suočila s “ozbiljnim problemima”, smatra Andreas Umland. To, međutim, ne znači da bi Europa odbila pomoć. Jer, ako bi Rusija probila frontu, to bi značilo “milijune izbjeglica iz Ukrajine u EU-u”. Zato stručnjak očekuje da će Europljani i dalje podržavati Kijev iz vlastitih interesa.

The post Europa u velikom problemu: Ako SAD zatvori pipu, od Putina nas jedino ovo može spasiti! appeared first on Dnevni.ba.

dnevni.ba

drugi upravo čitaju