-2.1 C
Sarajevo
Ned, 02, 23

Ekonomista Kešetović: Stvarnost u BiH je drugačija nego što pokazuju rekordne brojke

Piše: Prof.dr. Izudin Kešetović

Danas 30 godina od međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine centralna vlast nema usvojen Budžet za 2021. i 2022. godinu. Država Bosna i Hercegovina nema odobrenih sredstava za finansiranje opštih izbora koji su zakazani za 2. oktobar 2022. godine iako je taj iznose ispod 1 promil ukupnih javnih prihoda.

Šta to pokazuje?

Pokazuje da ovih 26 punih godina Bosna i Hercegovina nema izgrađen politički i institucionalni kapacitet i da joj prijete blokade. Federacija Bosne i Hercegovine nema izabranu izvršnu vlast na bazi izbora iz 2018. godine.

I pored ogromne pomoći koju je Bosna i Hercegovina dobila za obnovu nakon, rata ta pomoć nije usmjerena u privredu. Novac je potrošenu u obnovu infrastrukture. To je trajalo sve do 2000. godine. Nakon 2000. godine imamo blagi rast društvenog bruto proizvoda, da bi narednih osam ( 8 godina) imali blagi oporavak. Ekonomska kriza 2008. godine je zaustavila rast BiH, tako da su indeksi rasta DBP u prosjeku 1% na godišnje; da bi se zadnje 3 godine pred krizu, izazvanu pandemijom približio procentu od 3% na godišnjem nivou. I dok su tržišne ekonomije rasle BiH je dalje stagnirala. Ispod je 30% prosjeka zemalja Evropske unije po pokazatelju DBP-a.

Dvocifrene stope rasta DBP i zapošljavanje stotine hiljada nezaposlenih su bila samo predizborna obećanja političkih stranka. Umjesto rasta i povećanja standarda građani su dovedeni na ivicu bijede. Preko 2/3 stanovništva je u zoni ekstremnog siromaštva. Posebno su marginalizirani penzioneri i boračka populacija koja je iznijela teret rata i tranzicije ekonomije iz državnog u privatno vlasništvo.

  Izabran predsjednik Asocijacije mladih SDA / Mreže: ‘Pa ovaj Genjca primio u stranku’, ‘Pojeo omladinu’, ‘Omladinac al’ Titin’…

Stvarnost je sasvim drugačija u odnosu na to kako se prikazuje kroz makroekonomske pokazatelje. Vlast u saradnji sa režimskim ekonomistima stvara lažnu sliku stanja. Govore o rekordnim budžetima, niskoj zaduženosti, niskoj poreskoj presiji i visokom rastu privredne aktivnosti. Umjesto takve lažne slike, danas nakon 30 godina imamo drugačije stanje. Bosna i Hercegovina je pred 1992. godinu ostvarivala suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni koji se iskazivao preko tadašnji 500 miliona dolara. Veliki poslovni sistemi su bili okosnica razvoja. Područje današnjeg Tuzlanskog i Sarajevskog kantona je prednjačilo. Isto se odnosilo i na ostala područja Bosne i Hercegovine sa industrijskim centrima i sjedištima velikih sistema u Bihaću, Zenici, Mostaru, Travniku, Banja Luci, Doboju, Velikoj Kladuši i drugim. Danas su veliki sistemi propali ili su dijelovi istih došli u vlasništvo stranog kapitala. U vlasništvu stranog kapitala je i bankarski sektor. BiH nema svoju razvojnu banku. BiH nema Centralnu banku nego ima 25 godina Valutni odbor koji je obična mjenjačnica.

Bosna i Hercegovina ima visoku poresku presiju sa duplim porezima, brojnim nadoporezivanja i parafiskalitetima, visok poreski klin na cijenu rada. Poreski teret snose građani čak u vrijeme najveće inflacije od 1991. godine, kada je uspostavljen YU dinar kroz vezivanje za konvertibilnu marku u paritetu 1:7. Cijene živežnih namirnica, i energenata u 2022. godini imaju povećanja od 30% do 100%. Dohoci stanovništva rastu oko 10%. Siromaštvo se povećava. BiH na svim nivoima državne strukture nema robne rezerve, a subvencije ekstremnom siromašnim ne postoje. Ne postoji međugeneracijska solidarnost.

  KFC u BiH zapošljava 80 radnika, otvara se i prvi veliki Drive Thru restoran

Školstvo, od osnovnog do visokog je u entropiji; dok je zdravstvo u gubicima koji se mjere stotinama miliona KM. Javni sektor privrede i ustanova bilježi interne dugove koji preme izračunima iznose preko 9 milijardi KM. Preko 100.000 je blokiranih računa dok se stečajevi ne sprovode jer država nema program finansijskog ozdravljenja. Država podržava sivu ekonomiju kao socijalnu mjeru. Finansijska i fiskalna disciplina produkuje ogromnu sivu ekonomiju i milijarde KM evazije poreza. Produkt takvog stanja su ekstremno bogati koji imaju kapital i vlast. Na bazi istog stvaraju paradigmu „zavađenih naroda“ dok taj isti narod pljačkaju pod prijetnjom „rata i raspada države“.

Bosna i Hercegovina je nakon 30 godina, od 1992. godine, na istoj poziciji na kojoj je bila. Predmet je sukoba velikodržavnih projekata koji državu Bosnu i Hercegovinu lažno prikazuju „kao politički i ekonomski neodrživ projekat“. Raseljavanje i progon stanovništva se nastavlja i zamijenjen je ekonomskih migracijama bez nade na povratak. Broj stanovništva se stalno smanjuje.

Bosni Hercegovini nakon 30 godina treba mir i prosperitet. Nada u mir postoji kroz sigurnosni sistem i članstva u NATO .

Nada u ekonomski prosperitet postoji kroz dobijanje članstva u porodici zemalja Evropske unije i realizaciju 14 preporuka Evropke ekonomske komisije.

Nada su i političke promjene koje nužno moraju doći kroz promjene u oktobru 2022. godine.

Ekonomija u BiH je treći po redoslijedu prioritet.

Prvi je sigurnost.

Drugi je politička stabilnost.

  MAGAZINOVIĆ OBAVIJESTIO JAVNOST: Vijeće ministara konačno napravilo pomak na legalizaciji kanabisa

Treći je ekonomski rast i povećanje dohodaka stanovništva.

To su pretpostavke da se zaustave migraciona kretanja i da se obezbijedi visok standard u javnim potrebama kroz nove javne politike: obrazovanje, penzioni sistem, zdravstveni sistem i socijalna politika.

Sve to podrazumijeva sprovođenje stečaja u sektoru privrednih subjekata kao i restrukturiranje javnih preduzeća i ustanova. Fiskalna disciplina se podrazumijeva kroz prelazak na bezgotovinski platni promet i praćenje novčanih tokova u gotovinskom platnom prometu. Smanjenje sive ekonomije mora biti u funkciji jačanja javnih prihoda te korištenje budžeta kao instrumenta ekonomske i socijalne politike.

Rezultati promjena nakon 2022. godine su nada za razvoj države i prosperitet građana.

nap.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa