back to top

DOKTOR KRIMINALISTIČKIH NAUKA O RADU POLICIJE: TRENUTNA STRUKTURA ORGANIZOVANA JE PREMA REAKTIVNOM MODELU

Predsjednik Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara Skupštine Kantona Sarajevo Kenan Kapo je kazao da je ovaj odbor 12. augusta donio odluku o prijedlogu smjene.

  • Od Zavoda za penziono osiguranje dobili smo akt da ispunjava uslove za penzionisanje, tj. da ima 40 godina i 17 dana staža. To je jedan od uslova za smjenu policijskog službenika. Postupalo se u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i Zakonom o policijskim službenicima – istakao je Kapo i poručio da vlada treba postupati po Zakonu o unutrašnjim poslovima – da prihvat ili odbije prijedlog.

Ova informacija ali kulminacijom ranijih u javnosti izazvala je više razgovora o načinu rada policijskih struktura u BiH.

Doc.dr. Emir Efendić, doktor kriminalističkih nauka, podijelio je svoju analizu trenutnog načina rada policije i kakva bi ona trebala biti.

doktor kriminalističkih nauka o radu policije: trenutna struktura organizovana je prema reaktivnom modelu
DOKTOR KRIMINALISTIČKIH NAUKA O RADU POLICIJE: TRENUTNA STRUKTURA ORGANIZOVANA JE PREMA REAKTIVNOM MODELU

Neophodno je obezbjediti apsolutnu depolitizaciju policije, omogućiti njenu podpunu neovisnost, zakonskim okvirima spriječiti bilo kakve uticaj na operativni rad policije i bilo kakve obezhrabrujuće i destimulirajuće faktore, koji demotivišu i obezhrabruju slobodan i profesionalan rad policije, te na taj način slabe njenu moć i snagu.

Donijeti zakone koji će ih zaštititi od bilo kakvih centara moći, kako bi posao obavljalo slobodno, nepristrasno, profesionalno i transparentno. Mi trenutno imamo Neovisne policijske odbore koje biraju političari direktno ili indirektno, tako da ti odbori nikako ne mogu obezbjediti apsolutnu političku neovisnost, što je očigledno iz dosadašnje prakse.

Također, potrebno je izvršiti reformu policije, neophodno je napustiti stari rigidni tradicionalni reaktivni način rada policije, i transformisati policijske menadžmente u savremeni predvidivi, proaktivno-preventivni način rada i organizacije. Iskoristiti na najbolji način njene postojeće personalne, kadrovske i stručne kapacitete, koje sigurno posjeduje i poduprijeti ih savremenom opremom i obukom.

doktor kriminalističkih nauka o radu policije: trenutna struktura organizovana je prema reaktivnom modelu
DOKTOR KRIMINALISTIČKIH NAUKA O RADU POLICIJE: TRENUTNA STRUKTURA ORGANIZOVANA JE PREMA REAKTIVNOM MODELU

Što se tiče Kantona Sarajevo, kako bi se sigurnosni ambijent izdigao na viši nivo, prvenstveno je neophodno izvršiti reformu i transformaciju Uprave policije prema savremenom modelu proaktivnog-preventivnog organizovanja i rada.

Trenutna struktura policije Kantona Sarajevo organizovana je prema reaktivnom modelu, “post deliktum”, djelovanje nakon izvršenja delikventnih situacija ili djelovanja nakon izvršenja kriminaliteta, što je svojstveno zastarjelom represivnom modelu, bez proaktivnog “ante deliktum”, predvidivog djelovanja.

Reforma Uprave policije treba biti bazirana na sveobuhvatnoj studioznoj procjeni sigurnosnih rizika i “kretanju kriminaliteta” na području Kantona Sarajevo, uz analizu demografske slike, strukture broja stanovnika.

Dosadašnji menadžment Uprave policije je svoje procjene borbe protiv kriminaliteta bazirao na potrebi povećanja broja izvršilaca u policijskim redovima u uniformisanom dijelu policije, što će dodatno opteretiti budžet Kantona, bez studiozno izvršene analize ugroženih područja kriminalitetom, demografske slike, strukture i broja stanovnika i prema iskazanoj potrebu rasporeda izvršilaca.

Tako je od prvobitnog stanja iz 2016. godine sa oko 1400 policijskih službenika, taj broj povećan na potrebu od oko 1700 policijskih službenika na 550 000 stanovnika, što iznosi 323 stanovnika na jednog policijskog službenika.

Svjetski prosjek broja policajaca na broj stanovnika se kreće između 400 i 600 stanovnika na jednog policijskog službenika u zavisnosti dali se radi o urbanom ili ruralnim području. I nakon navedenih procjena i kadrovskih planova o proširenju kriminalitet je rastao, a nesigurnost građana se povećavala, krađa vozila, razbojništva, teške krađe, krađe, nasilnički kriminalitet, huliganstvo, ubistva, narkokriminalitet itd.

Apsurdno je da od ukupnog broja policijskih službenika tek njih ispod 20 posto je predviđeno u kriminalističkoj policiji gdje se vode istrage, rješavaju najteži slučajevi i koja je “mozak i kičma” policijskog rada. Zbog deficitarnog broja kriminalističke policije nije moguće organizovati rad kriminalističke policije 24 sata na terenu, kako bi preventivno i represivno djelovali na ugroženim područjima i žarištima, te prikupljali dokaze koji su krucijalni u sudskim postupcima, kako nebi imali veliki broj  odbaćaja predmeta zbog nedostatka dokaza.

Uniformisani dio policije iako je nasrazmjerno brojniji, u praksi troši mnogo energije na kontrolu i regulaciju saobraćaja, kao i npr. uručenje pismena građanima koje bi trebala vršiti putem pošte.

Uniformisanom dijelu policije nije primarno samo rad na spriječavanju kriminaliteta u opisu posla, već im je dat i JRM i saobraćaj. Tako da su mnogo opterećeni radom na regulaciji mirujućem saobraćaju, što bi trebalo naprimjer dati u nadležnost komunalnim službama i rasteretiti policiju a policijske službenike usmjeriti na prevenciju kriminaliteta.

doktor kriminalističkih nauka o radu policije: trenutna struktura organizovana je prema reaktivnom modelu
Ilustracija

Stoga reforma policije bi se trebala bazirati na povećanju broja kriminalističke policije na uštrb uniformisanog dijela policije, bez daljeg povećanja ukupnog broja policajaca, a koja bi se na terenu direktno suprotstavila kriminalitetu. Tehničkim sredstvima kamerama, radarima i video nadzorima regulisati saobraćaj.

Interna napredovanja i unaprijeđena policijskih službenika moraju biti utemeljena na poštenju, transparentnosti, obrazovanju, struci, znanju, rezultatima i pragmatičnosti kadrova, jer u suprotnom se stvara veliki jaz, nezadovoljstvo i demotiviše njihov rad. Rukovodioci unutar policije moraju biti spremni da ličnim primjerom pokažu profesionalnost i hrabrost i na zakonit način zaštite rad policije.

Također, potrebno je formiranje odjela za prevenciju kriminaliteta koji bi u direktnoj interakciji sa građanima, djecom u školama i potencijalnim žrtvama kriminaliteta radili na prevenciji i uzdizanju svijesti o prepoznavanju rizičnih situacija i samozaštiti.

hayat.ba

drugi upravo čitaju