DEBAKL U ZAGREBU: ŠTA SE JUČER DOGODILO NA ZAJEDNIČKOJ SJEDNICI VIJEĆA MINISTARA BIH I VLADE HRVATSKE

debakl u zagrebu: šta se jučer dogodilo na zajedničkoj sjednici vijeća ministara bih i vlade hrvatske

analitičari nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Za to je tvrde potreban dijalog čije se konture u posljednje vrijeme naziru, ali bez konkretnih rezultata. Pozitivan zamajac tim novim odnosima trebala je biti zajednička sjednica, ali je i ova treća po redu ostala samo na obećanjima i nekoliko potpisanih memoranduma, piše Deutsche Welle.

  • Državni odnosi, ovakvi kakvi su u posljednje vrijeme, zaista su na kritično niskom nivou. I mi očekujemo da konačno krene s tim odnosima u nekom boljem pravcu otvaranja horizonata budućnosti, koji će imati više egzistencijalnog i životnog smisla za građane jedne i druge zemlje – kaže sociolog i filozof Esad Bajtal, dodajući da je političarima za razliku od građana, više nego dobro.

(Ne)slaganja

Možda baš zbog toga goruća pitanja neće još na dnevni red, bar ne da se o njima ozbiljno raspravlja. Sva otvorena pitanja, završetak infrastrukturnih projekata poput mosta na rijeci Savi, granice, ali i problem odlaganja otpada na Trgovskoj gori, stavljena su sa strane iako su deklarativno bila na dnevnom redu.

  • Kad bi neko stajao 365 dana, 24 sata, ispred zida tog odlagališta, on ne bi primio nikakvo zračenje. Naime, ono bi bilo znatno manje od bilo kakvoga zračenja koje recimo svaki putnik koji avionom leti iz Evrope u Ameriku, primi u jedom letu. Vrlo je važno da ove fakte imamo na umu i da o njima vodimo računa – rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković, nakon zajedničke sjednice održane u Zagrebu. Uvjerava da Hrvatska odlaganjem radioaktivnog otpada u kasarni Čerkezovac, ne želi da ugrozi sebe i svoje stanovnike a kamoli stanovnike BiH. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, na sličnom je fonu.
  • Spremnost da se na zajedničku sjednicu stave i delegiraju ova pitanja pokazala je i za mene snažan iskorak po ovom pitanju. Da smo spremni aktivnije raditi na iznalaženju odgovora uz poštovanja struke. Jer koliko je meni poznato na ovom pitanju rade stručni timovi i eksperti – rekla je Krišto.

20 godina tišine

Međutim, stvarnost je da se u praksi ništa ne radi i da je BiH zakasnila sa svim potezima koje je mogla da napravi da bi spriječila Hrvatsku da odlaže radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško, već naredne godine. Nakon pisanje DW-a, u kojem smo otkrili da je hrvatski Sabor još prije 24 godine usvojio odluku po kojoj je bivša kasarna JNA određena kao odlagalište otpada, iz Savjeta ministara ali i vlade Republike Srpske, medijski su htjeli da se opravdaju zbog propuštanja svih rokova. Do danas ništa nije urađeno, a Hrvatska je pred izdavanjem dozvole za početak odlaganja.

  • Ja nisam prihvatio njihove zaključke, oni nisu prihvatili zaključke koji dolaze od Savjeta ministara, a koji su utvrđeni na sjednici Savjeta ministara. Tako da oko ovog pitanja očigledno ne postoji spremnost hrvatske strane da argumentovano govorimo i da pokušamo naći najbolje rješenje. A to je da Hrvatska nađe neku drugu lokaciju – rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac, koji je dan prije održavanja sjednice zajedno sa ministrom bezbjednosti Nenadom Nešićem, uslovio njeno održavanje ako se na dnevni red ne stavi pitanje Trgovske gore.

Pored ostale 32 tačke, na dnevnom redu se na kraju našla i Trgovska gora, ali bez bilo kakvih zaključaka.

„Kukavički performans”

  • Na sjednici se razgovaralo o tematici izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori i uticaju projekta „Gornji horizonti“ na sliv rijeke Neretve u duhu dobrih prijateljskih odnosa dviju zemalja – saopšteno je iz Vijeća ministara nakon sjednice. Mario Crnković iz nevladine organizacije Green Team iz Novog Grada, koji je samo kilometar udaljen od kasarne Čerkezovac, kaže da je ponašanje BiH nečuveno.
  • Prošle sedmice smo podnijeli novu žalbu Ombudsmanu za ljudska prava, zbog nečinjenja sve ove godine od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Kukavički je bježati od slučaja Trgovska gora. Nenormalno je tako se ponašati. Prihvatanje ove priče bukvalno je suptilno zeleno svjetlo Hrvatskoj od strane države. Kukavički je otići u Zagreb i biti dio kojekakvih performansa, a žmiriti na nuklearni objekat u graničnom pojasu – kaže Crnković.

Poboljšanje odnosa dvije zemlje možda će se amortizovati kroz neke druge infrastrukturne projekte, kao što je to bilo u slučaju Pelješkog mosta, kada je Narodna skupština RS oborila veto Predsjedništva BiH o zabrani izgradnje i praktično omogućila završetak ovog projekta. Sada se očekuje i završetak pitanja mosta na Savi kod Gradiške, za čije stavljanje u funkciju je potrebno još posla, zbog pristupnih puteva sa hrvatske strane.

  • A ispalo je na žalost da su simbolična pitanja bitna. Da nije bitan dogovor o tome da se izgradi most na Savi i da se poveže auto-put iz Banjaluke sa hrvatskom mrežom, jer je to relativno lako – rekao je za BHT analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski.

Stvoriti povoljnu klimu

Za Esada Bajtala je dobro da se počelo razgovarati i da se stvari pomjeraju sa tačke u kojoj su BiH i Hrvatska bile prije nekoliko mjeseci kada su i iz Zagreba ali i unutar BiH, stizale poruke koje nikom ne trebaju u ovom trenutku.

  • Zbog toga kao građanin ove zemlje očekujem prije svega da se mijenja politička klima, a sa promjenom te vrste mijenjaće se i sve druge stvari. Jer ako je klima dobra, oko svega ostalog se lakše dogovoriti. I ekonomskih i graničnih pitanja i svega onog što je na tapetu već godinama – zaključuje Bajtal.

hayat.ba

drugi upravo čitaju