DA NIJE ELEKTROPRIVREDE HZHB, 2022. GODINA BILA BI GODINA BEZ MINUSA

da nije elektroprivrede hzhb, 2022. godina bila bi godina bez minusa

Od trenutka preuzimanja Vlade Federacije BiH nova vlast krenula je u “sječu” direktora javnih preduzeća i preduzeća u vlasništvu Vlade Federacije BiH. To je proces u kojem rezultati rada nisu bitni nego boja stranačkog dresa. Nažalost, sistem je tako postavljen od Dejtona naovamo, obično svi koji pretendiraju na vlast obećavaju da će postavljati sposobne a ne podobne, ali u praksi je obrnuto. Boja stranačkog dresa je najvažnija. Najveći interes stranaka koje čine vlast jeste prigrabiti za sebe i sebi odane kadrove što bolje i profitabilnije kompanije. Stoga je iznimno važno vidjeti u kakvom stanju nova vlast i njoj odani kadrovi preuzimaju ciljane kompanije, kako bismo za četiri godine mogli crno na bijelo pokazati jesu li postavili sposobne i podobne ili samo podobne na rukovodeće pozicije.

Krenimo od namjenske industrije, koja je posljednjih nekoliko godina u velikom zamahu. Vodeće kompanije namjenske industrije koje posluju u FBiH sve odreda poslovale su prošle godine s uspjehom, a većina njih povećala je prihode i dobit.

Kompanija “Unis Ginex” iz Goražda lani je imala rekordne prihode od 62 miliona KM, što je oko 10 miliona KM više u poređenje s prethodnom godinom. Poređenja radi, prihodi 2019. i 2020. godine bili su između 30 i 40 miliona KM. Stoga se može reći da je kompanija u nekoliko godina uspjela skoro udvostručiti prihode. Dobit ove kompanije bila je 11,4 miliona KM.

Kompanija “Pretis” iz Vogošće ostvarila je prošle godine ukupne prihode od oko 54 miliona KM. Poređenja radi, godinu ranije su iznosili oko 45,3 miliona KM. Kompanija je lani zabilježila dobit od 5,8 miliona KM, dok je godinu ranije poslovala s gubitkom od oko milion maraka.

Kompanija koja je prošle godine doživjela pravi preporod jeste Tehnički remontni zavod “Hadžići”. Nakon više godina poslovnog mučenja, gubitaka i poslovanja na ivici opstanka, kompanija je prošle godine povećala broj radnika, prihodovala milione maraka i ostvarila dobit.

Poslovni prihodi ove kompanije 2022. godine bili su 4,7 miliona KM, što možda ne djeluje mnogo, ali je drastičan rast u odnosu na prethodne godine. Poređenja radi, 2021. godine prihodi su bili tek oko 860.000 KM. Osim toga, firma je u 2022. poslovala pozitivno s dobiti od 163.000 KM, dok je godinu ranije imala gubitak od približno 647.000 maraka. Broj radnika više je nego udvostručen, s 32 na 85, pokazuje finansijski izvještaj kompanije.

Najveća domaća kompanija iz oblasti namjenske industrije “Igman” iz Konjica u prošloj godini ostvarila je lošiji rezultat nego godinu ranije. Kompanija je lani imala ukupne prihode od 125 miliona KM, što je za čak 25 miliona KM manje nego godinu ranije, kada su bili oko 150 miliona maraka. Rashodi su također smanjeni s oko 143 na 121 milion KM.

Neto dobit, odnosno čista zarada prepolovljena je s oko 6,8 miliona na 3,4 miliona maraka. Pad prihoda zabilježen je na stranim tržištima, odnosno znatno je smanjena vrijednost izvoza. “Igman” uglavnom prodaje streljivo sitnijeg kalibra, odnosno metke za puške i pištolje. 

GRAĐANI NISU ISPAŠTALI, ALI JESTE POSLOVNI REZULTAT EPBiH

Kompanija BNT Tvornica mašina i hidraulike “Novi Travnik” imala je u prošloj godini gubitak od oko 5,17 miliona KM. Taj rezultat naslanja se na gubitak od 4,4 miliona KM u 2021. godini. Prošle godine firma je imala ukupne prihode od 12,71 miliona KM, ali su rashodi bili 17,88 miliona KM. No, s obzirom na to da je kompanija u posljednjih nekoliko mjeseci primila tridesetak novih radnika, očito su investicije dale rezultat i da su novi ugovori na vidiku.

Podsjetimo, riječ je o kompaniji koja je prije nekoliko godina objavila da je proizvela prvi komad teške artiljerije u Bosni i Hercegovini – samohodnu haubicu.

Jedna od najpoželjnijih kompanija za instaliranje stranačkih kadrova svakako je JP “Elektroprivreda BiH d. d. Sarajevo”. Kompanija je u 2022. godini imala dobit od 6,15 miliona KM. Finansijski rezultat znatno je lošiji nego godinu ranije, kada je dobit bila 12,32 miliona KM. “Elektroprivreda BiH” ostvarila je rekordne ukupne prihode od 1,30 milijardi KM, što je 16,8 posto više nego godinu ranije, kada su prihodi bili 1,12 milijardi KM. Ukupni rashodi bili su 12,96 milijardi KM i povećani su za 17,23 posto u odnosu na 2021. godinu, kada su bili 1,10 milijardi KM. Kompanija je na kraju godine zapošljavala 4.025 radnika.

Na energetskim tržištima od polovine 2021. godine bilježe se globalni poremećaji, posebno se tu ističu nestabilnosti na tržištu prirodnog gasa i porast cijena emisija CO2, koji su se prelili na sektor električne energije. Kombinacija tih faktora, uz opći trend porasta potrošnje, dovela je do rekordno visokih cijena struje. Poremećaje na tržištu Elektroprivreda BiH nije iskoristila da poveća zaradu povećanjem cijene električne energije, nego je izdržala šokove žrtvujući dobar dio vlastite dobiti.

JP “Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar” imala je ukupne prihode od 421,3 miliona KM, a rashode 502,4 miliona KM, te je shodno tome ostvarila gubitak od 81,07 miliona KM. Kompanija je prošle 2021. godine poslovala s dobiti od oko 42,9 miliona KM, što je značajno pogoršanje finansijskog rezultata na koji su najviše utjecale loše hidrološke prilike, zbog kojih je trpjela proizvodnja koja inače u cijelosti počiva na obnovljivim izvorima energije, prije svega na hidroelektranama. Uslijed toga, “Elektroprivreda Hrvatske zajednice-Herceg Bosne” morala je uvoziti više električne energije čija je cijena lani na svjetskom tržištu rapidno porasla.

Podsjetimo, 11. aprila 2023. godine kompletna uprava na čelu s generalnim direktorom podnijela je ostavke. Smatraju da se treba pomladiti novi kadrovima i prilagoditi procesima transformacija i restrukturiranje elektroenergetskog sektora. 

Sarajevskim političkim strankama omiljena kompanija za instaliranje stranačkih kadrova jeste “BH Telecom”. Ukupni prihodi “BH Telecoma” u 2022. godini iznosili su 511,4 miliona KM, što je više za 39,8 miliona KM ili za osam posto u odnosu na prihode iz 2021. godine. Ostvarena bruto dobit za 2022. godinu iznosi 61,1 milion KM i veća je za 7,7 miliona KM ili za 14 posto u odnosu na prošlu godinu.

Ukupan broj korisnika “BH Telecoma” ostvaren u okviru svih korisničkih segmenata na dan 31. 12. 2022. godine iznosio je 2.076.123 i veći je za 20.068 ili za jedan posto u odnosu na broj korisnika koje je “BH Telecom” imao krajem 2021. godine. Ukupan broj zaposlenih u “BH Telecomu” na kraju prošle godine bio je 3.073. Ukupna investiciona ulaganja “BH Telecoma” u prošloj godini iznosila su 90,3 miliona KM, što je 15 miliona KM investicija više nego u 2021. godini.

Drugi telekom-operater u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, baza HDZ-u odanih kadrova, jeste “HT Mostar”. Kompanija “HT Mostar”, odnosno “Eronet”, povećala je prošle godine ukupne prihode na 202,7 miliona KM, u odnosu na 195,6 miliona godinu ranije. Ukupni rashodi narasli su sa 195,3 na 201,9 miliona maraka. Kompanija je ostvarila dobit od 759.000 KM, što je povećanje u odnosu na 213.000 KM dobiti iz 2021. godine.

Kompanija “BH-Gas” prošle godine imala je ukupne prihode od 60.703.123 KM. Najveći dio prihoda ostvaren je prodajom gasa (54.650.410 KM). Prihodi od osnovne djelatnosti (transport prirodnog gasa) ostvareni su u iznosu od 3.156.781 KM. Ukupni rashodi iznosili su 50.482.740 KM. Troškovi nabavne vrijednosti i transporta gasa (45.472.690 KM) čine 90 posto ukupnih rashoda. Prema tome, dobit kompanije iznosila je nešto više od 10 miliona maraka.

Dioničko društvo “Energoinvest Sarajevo” poslovnu 2022. godinu završilo je s 2,9 miliona KM ukupne neto dobiti, što predstavlja veliko povećanje profita u odnosu na 2021. godinu, koju je kompanija završila sa 150.000 KM dobiti.

Ukupni prihodi “Energoinvesta” iz ugovora s kupcima u 2022. godini iznosili su 208 miliona KM, što predstavlja povećanje prihoda od 24 posto u odnosu na prethodnu godinu. Poslovni rashodi kompanije iznosili su u prošloj godini 193 miliona KM, što predstavlja povećanje rashoda od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Javno preduzeće “Željeznice Federacije BiH” ostvarile su u 2022. godini najbolje finansijske rezultate u posljednjih 30 godina. Ukupni prihodi kompanije u 2022. godini iznosili su 127,9 miliona KM, a ukupni rashodi 126,7 miliona KM. Ostvarena neto dobit iznosi 1,2 miliona KM. Operativna dobit, prije izdataka za kamate, porez na dobit i amortizaciju u 2022. godini iznosila je rekordnih 29,7 miliona KM.

ŽELJEZNIČKI PREPOROD

Ključni faktori za finansijski rast kompanije bili su povećanje prihoda iz robnog saobraćaja, putničkog saobraćaja, pružanja usluga na pruzi i iznajmljivanja lokomotiva i vagona. U 2022. godini “Željeznice FBiH” prevezle su 8.053.533 tona robe, što je za 49.134 tona više nego u 2021. godini. U putničkom saobraćaju “Željeznice FBiH” su u 2022. godini prevezle 360.456 putnika, što je povećanje od 170.123 putnika u odnosu na 2021. godinu. Ukupni prihodi od robnog saobraćaja iznose 89,9 miliona KM i viši su za 19,8 posto u odnosu na 2021. godinu. Prihodi od putničkog saobraćaja iznose 2,1 miliona KM i viši su za 94 posto u odnosu na 2021. godinu.

Zaključno s posljednjim danom 2022. godine, u “Željeznicama FBiH” bilo je uposleno 2.698 radnika, što je 101 radnik manje u odnosu na 2021. godinu. U periodu od 2016. do 2022. godine broj uposlenih smanjen je za 1.026 radnika.

Zbog povećanja produktivnosti rada u “Željeznicama FBiH”, svim uposlenicima u 2022. godini povećana su primanja za 6,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Također je isplaćen regres nakon 40 godina, te je u skladu s Uredbom Vlade FBiH isplaćena i jednokratna pomoć u iznosu od 800,00 KM svakom radniku, osim menadžmentu kompanije.

Poslovni rezultati poštanskih operatera za 2022. godinu nisu objavljeni, kao što nisu objavljeni ni finansijski rezultati za JP Međunarodni aerodrom “Sarajevo”. No, dostupni pokazatelji o broju putnika koje je opslužio ovaj aerodrom ukazuju na to da je prošla godina bila izuzetno dobra. Sarajevski aerodrom prošle godine bio je najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini. U 2022. godini na Međunarodnom aerodromu Sarajevo opsluženo 1.377.348  putnika, što je za čak 20 posto više u odnosu na referentnu 2019. godinu, te je realizirana 15.451 aviooperacija, odnosno 13  posto u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Ukupno 28 aviokompanija operirale su s Aerodroma Sarajevo tokom 2022. godine, te su povezivale Bosnu i Hercegovinu s čak 40 svjetskih i evropskih destinacija.

ACI EUROPE je, prema statistici za septembar 2022. godine, svrstao Aerodrom Sarajevo u “top 5” aerodroma u grupi 4 (aerodromi do 5 miliona putnika) s prikazanim povećanjem od čak 36 posto u odnosu na isti period 2019. godine

Kako se može vidjeti iz izvještaja o poslovanju kompanija u kojima je Vlada Federacije BiH većinski vlasnik, samo jedna kompanija, “Elektroprivreda HZHB”, poslovala je u minusu. Osim toga, ostala je još jedna kompanija namjenske industrije koju Vlada Fadila Novalića nije podigla na noge, za razliku od ostalih kompanija iz ove branše. Riječ je o sarajevskoj kompaniji “Zrak”, piše Stav.

hayat.ba

drugi upravo čitaju