DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO

da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo

Najviše primjećujemo zagađenje zraka tokom zimskog perioda kada je prisutna magla i zagađenje zraka je izraženije, no, isti je zagađen i tokom ljeta u nešto manjim vrijednostima.

U proteklom periodu najviše se pisalo o Sarajevu kao gradu sa najzagađenijim zrakom u cijelom svijetu a uglavnom se nalazio pored nekih indijskih gradova sa daleko većim brojem stanovnika nego što ima glavni grad Bosne i Hercegovine.

da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo
Ilustracija

Tekstovi prema kojim je Sarajevo najzagađeniji grad u svijetu uglavnom su se temeljili na podacima stranice IQ Air koja je u vlasništvu švicarske kompanije koja se bavi proizvodnjom i prodajom tehnologije vezane za kvalitet zraka što dovodi u pitanje relevantnost prikazanih podataka.

Ukoliko podaci nisu relevantni, svi dosadašnji navodi o Sarajevu kao najzagađenijem zraku su dovedeni u pitanje. Odlučili smo sve provjeriti kod stručne i nadležne institucije – Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH.

RAZLIČITI PODACI

Enis Krečinić, stručni saradnik iz Sektora životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, za Hayat.ba je potvrdio djelimično da se radi o nerelevantnom podatku da je „Sarajevo najzagađenije“ ali bez osvrtanja na to što švicarska kompanija proizvodi i prodaje tehnologiju vezanu za kvalitet zraka već na metodologiju kojom se koriste stanice za mjerenje kvaliteta zraka.

da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo
DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO
  • Mi imamo indeks kvaliteta zraka koji će se sad mijenjati, njegova metodologija. Imate u sklopu američke ambasade u Sarajevu ta stanica koja mjeri samo prašinu PM10 i PM2.5. Oni za izradu svog indeksa koriste logično američki indeks koji je razvila njihova okolišna agencija EPA. U Evropi se radi po različitim indeksima tako da su sve zemlje manje više razvijale svoje indekse specifično vezano za prekoračenje onog polutanta koji imaju. U Evropi imate situaciju da skoro nigdje nema sumpora, da nema drugog nekog prekoračenja osim prašine, zbog toga je njima prašina glavni fokus.

METODOLOGIJA FHMZ USKORO KAO KOD VEĆINE EVROPSKIH ZEMALJA

Krečinić dalje pojašnjava kako su u Federalnom hidrometeorološkom zavodu BiH razvijali indeks na drugačiji način ali da će u narednom periodu na zvaničnoj stranici biti indeks kvaliteta po metodologiji Evropske okolišne agencije.

  • Mi kad smo razvijali naš indeks, radili smo na način da ukoliko imamo prekoračenu prašinu i dobili smo onu kategoriju da je zrak loš, imamo prekoračen sumpor dioksid, imamo dva puta zrak loš. Ako imamo dva parametra prekoračena nije isto kao jedan. Mi smo išli tom logikom da je vrlo loše. U narednom periodu preuzet ćemo metodologiju od Evropske okolišne agencije gdje su sve zemlje Evrope. Mi smo u jednu ruku i obavezni njima dostavljati podatke iako još uvijek nismo članica Evropske unije, ali razmjena podataka ide s njima tako da će ići novi indeks na našoj stranici koja je u izradi i svi ostali zvanični operateri, kad kažem zvanični mislim svi ostali kantoni, kantonalna ministarstva koja prikazuju zvanične podatke oni će koristiti ovu metodologiju koju mi koristimo – kazao je.
da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo
DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO

ZAŠTO JE IQ AIR NERELEVANTAN?

Pojasnio je i problematiku sa podacima koje koristi stranica IQAir.

  • Vi imate taj iQAir, oni proizvode senzore i vi imate na toj mapi, Otoka, Američka ambasada, Hrasno, Kovačići i još neke stanice koje ne postoje u mreži jer su senzori.  Senzor nije referenca i nešto što je certificirano i nešto što se može koristiti u skladu sa standardnom metodom. Postoji standardna metoda za mjerenje prašine i na osnovu toga imaju i uređaji koji se mogu koristiti. Iskreno, i ja bih volio da možemo koristiti uređaje koji oni prodaju ali to je raspon cijena od nekih 50.000-500.000 maraka. Naš uređaj za prašinu košta na desetine hiljada maraka, ali to je laboratorija,  što je vrijednost jednog vozila, i on treba da opstane i o u ovim uslovima  trenutno kad imate visoku vlagu, kad su padavine, kad je temperatura visoka ili niska ali to senzor ne može – pojašnjava Krečinić.
da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo
DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO

TRI SENZORA JEDAN PORED DRUGOG – NISU ISTI PODACI

Sve navedeno su već testirali koristeći senzore jedne sarajevske firme gdje je ustanovljena nepouzdanost u senzore koje koristi sporna stranica.

  • Mi smo testirali, jedna sarajevska laboratorija je pravila te senzore, senzore pored naših referentnih uređaja vrlo kratko oni rade, prate naše referentne uređaje i onda odjednom te vrijednosti „polude“. Imate tri ista senzora jedan pored drugog a pokazuju različite vrijednosti. Nisu pouzdani.

„ZAGAĐENJE ZRAKA JE NEŠTO ŠTO ĆEMO IMATI SVAKE GODINE“

  • Što se tiče same priče „Sarajevo najzagađeniji zrak“ ja ne kažem da smo čist zrak, Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju problem sa zagađenjem zraka desetljećima i nije to nešto novo i to ćemo imati svake godine – jasno je kazao za Hayat.ba Krečinić.
  • Naša prekoračenja, uzmite da je granična vrijednost za prašinu 50 mikrograma a da ne govorim o onim vrijednostima indeksa, jer vrijednost indeksa je nešto što ne postoji, to može biti samo dobar, loš, umjeren, vrlo dobar.. taj broj neki 400 ništa ne predstavlja. Stvarnu vrijednost uređaj mjeri u mikrogramima, granična vrjiednost za mikrograme je 50 u toku prosjeka 24 sata za prašinu – pojašnjava.
da li je u sarajevu stvarno najzagađeniji zrak? krečinić za hayat.ba pojasnio gdje griješimo
DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO

Dodaje da tokom jednog od mjerenja u Ilijašu satna vrijednost je dostizala i preko 350 mikrograma. Sedam puta više ili 700 posto više nego što je dozvoljeno. Tvrdi da ukoliko se nešto učini kako bi se smanjilo zagađenje moguće je spustiti deset posto ali ne i 700 posto.

  • I potrošačka korpa je otišla 100 posto pa se nama plate poveća 10 posto, nije 100 posto.  Indeks se čisto razvio iz razloga da bi ljudima bojom prikazali i porukom zdravstvenom kakvo je stanje vani. Trenutno je mjereno na Bjelavama 150 mikrograma, običnom nekom građaninu koji se ne razumije u to neće znati šta to predstavlja. Ali, kad kažem grad je umjereno zagađen ili zagađen ili preporuke koje imate u odnosu na indeks -dodaje naš sagovornik.

KOD EPA NAJRELEVANTNIJI PODACI ZA FBIH

Ističe da smatra kako su najrelevantniji podaci oni koji se nalaze na stranici Evropske okolišne organizacije jer se tamo nalaze podaci iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH. Za podatke koje prezentira organizacija Eko Akcija kaže da nisu pogrešni ali da se ne radi o metodologiji koju koristi Federalni hidrometeorološki zavod BiH te da zbog toga podaci nisu identični.

  • Imate nevladinu organizaciju Eko Akcija, oni imaju svoj indeks, oni računaju po američkom. Ja ne kažem da je to pogrešno jer postoji metodologija, oni koriste naš zvanični podatak samo što će se to možda malo razlikovati u onom trenutku kad je  tipa po našem umjereno, po američkom će to biti dobro ili loše, ti rasponi mogu biti različiti ali je zdravstvena poruka manje-više ista – kazao je na kraju Enis Krečinić za Hayat.ba.

(E.Fejzović)

The post DA LI JE U SARAJEVU STVARNO NAJZAGAĐENIJI ZRAK? KREČINIĆ ZA HAYAT.BA POJASNIO GDJE GRIJEŠIMO first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju