Od početka 2018. godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 95 hiljada migranata. O trenutnoj situaciji, problemima i izazovima za O kanal govorio je, Branko Lobnikar, državni sekretar Slovenije za pitanje migracija i trgovine ljudima.
Kada govorimo o ilegalnim migracijama, koji su najveći problemi sa kojima se region suočava?
– Broj migranata je veoma narastao i potrebno je mnogo zajedničkog rada kako bi se taj problem pravilno adresirao. Nije problem samo u broju migranata, problem je u kriminalnim djelovanjima koja se vežu sa kriminalnim kretanjima. Radi se o tome da su migracije uvijek povezane sa organizovanim kriminalom i sa trgovinom ljudima i to je ono što je srž problema. Migracije, same po sebi, su činjenica koja se dešava već stoljećima unazad. Novina je da se sada na ovim prostorima suočavamo sa time da uz te migracije idu i organizovani kriminal i trgovina ljudima. To je jedan od ozbiljnijih problema na kojem treba raditi.
Koliko su višegodišnja pandemija Covida-19, ali i rat u Ukrajini, utjecali na problem ilegalnih migracija, trgovine ljudima i esploatacije? Da li je zabilježen porast broja slučajeva, posebno kada govorimo o Sloveniji, ali i regionu?
– Treba znati da je za vrijeme pandemije i kada su se zatvorile granice, opao broj migracija. Ali to ne znači da je pao broj osoba koje su željele migrirati, zato što je, odmah po otvaranju granice, povećan i broj migracija. Ne samo zbog Covida-19, nego i zbog ratnih dejstava u susjednim zemljama, klimatskih promjena i porasta siromaštva. Sve to su uzroci zbog kojih se broj migracija podigao na nivo brojki iz 2018. i 2019. godine. Nakon toga, pojavila se želja za boljim životom u migracijskim tokovima, kako na balkanskoj, tako i na svim drugim rutama.
Prema izvještaju State Departmenta iz jula 2022, Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi drugog ranga zemalja koje ne poštuju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima. Kakav savjet biste dali odgovornim osobama u našoj zemlji?
– Bilo bi veoma drsko savjetovati bilo koga. Treba shvatiti da su migracije veoma kompleksan problem, sa kojim se ne može, a niti smije, baviti samo policija. Potrebno je uspostaviti sistem sa više sudionika – nacionalnih i međunarodnih institucija, kako bi se pozabavili rješavanjem ovog problema. U Sloveniji smo formirali novo savjetodavno tijelo za migracije koje, pored državnih institucija, čine i nevladine organizacije, međunarodne organizacije, kao i one o kojima sada govorimo, same migrante/ice. Tek tada možemo zajedno, putem dijaloga, tražiti uzroke za migracije kako bismo razumjeli potrebe migranata i potrebe zajednica u koje migranti dolaze i ispravno adresirati problem. Ponavljam, ne može se problem migracija adresirati samo na policiju, jer, u tom slučaju, ne možemo očekivati ispravno rješenje.
Činjenica je da godinama unazad svjedočimo nehumanom odnosu prema osobama u pokretu na granicama, ali i katastrofalnim uslovima u migrantskim kampovima. Kako promijeniti takvo stanje i pružiti bolju zaštitu osnovnih ljudskih prava osoba u pokretu?
– Osnovna polazna tačka za rad sa ljudima je poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda. To su vrijednosti koje njeguje i Evropska unija i zbog toga je potrebno da sve institucije traže rješenje putem dijaloga. Da bi mogli ispravno adresirati problem, potrebno je zajedničko djelovanje. Ne može jedna institucija sama riješiti problem. Zbog toga je i Konferencija u Sarajevu veoma važna. Jedino je dijalogom moguće pronaći rješenje i u taj dijalog moraju biti uključene i lokalna zajednica, državne institucije, međunarodne institucije i nevladine organizacije. Samo na taj način možemo tražiti ispravan odgovor.
Povod Vaše posjete Bosni i Hercegovini je godišnja migracijska konferencija “Sarajevo Migration Dialogue”. Koliko je važno govoriti o funkcionalnoj politici povratka i raditi na poboljšavanju saradnje između zemalja regiona, uzevši u obzir ratnu prošlost koju imamo?
– Veoma je važna, što se vidi i u samom nazivu konferencije, potreba za dijalogom. Dijalog je suprotnost konflikta. Ako se igdje razumije kakve su negativne posljedice samog konflikta, onda je to na ovom području. Nužno je ulagati sve napore i trud u dijalog, u saradnju, u jačanje povjerenja, jer je to jedini način da se problem ispravno adresira i da svi zajedno, zajednica u kojoj djelujemo i migranti koji u nju dolaze, dobiju što žele. Puno je teže voditi dijalog, nego konflikt, ali je to za 21. stoljeće jedini ispravan odgovor. I iz tog razloga, potrebno je pozdraviti konferencije poput Konferencije “Sarajevo Migration Dialogue”.
Voljela bih da se osvrnete i na evropski put Bosne i Hercegovine. Vjerujete li da će nam zalaganje i težnje Slovenije i nekih drugih zemalja, donijeti kandidatski status do kraja godine? Da li smo ga zaslužili?
– Želim naglasiti da Slovenija jasno i odlučno podržava dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH. Ne samo zato što to BiH zaslužuje, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana, nego to Evropa – koja želi da živi u miru i slozi, treba. Bosna i Hercegovina u Sloveniji ima partnera koji će ju uvijek podržavati na evropskom putu.
