• Da ne postoji zakonski okvir za popunjavanje Doma naroda FBiH, vidi se iz odredbi Izbornog zakona BiH. Naime, tačno je da je člankom 10.12 stavkom 1. propisano da se popunjavanje Doma naroda FBiH obavlja tako da SIP BiH nakon svakog popisa pučanstva vrši određivanje točnog broja izaslanika iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog i naroda iz reda ostalih koji se uime svake županije biraju u Dom naroda FBiH. Međutim, člankom 20.16 A u stavku 1. propisano je da će se do potpune provedbe Aneksa 7 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH primjenjivati pravila iz stavka 2. članka 20.16 A, a stavkom 2. propisani su privremeni kriteriji za određivanje broja izaslanika uime svake županije – navodi Božičković u razgovoru za Večernji list.

S obzirom na to da su, prema presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po zahtjevu Bože Ljubića, stavljene izvan snage pojedine odredbe člana 10.12, ali i odredbe kompletnog stavka 2. članka 20.16 A, prestao je postojati pravni temelj za popunjavanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i nastala je pat-pozicija jer ne postoji zakonska osnova za spomenuto popunjavanje, tvrdi on.

• To zbog toga što iz st. 1. čl. 20.16 A proizlazi da se do potpune provedbe Aneksa 7 odgađa primjena stavka 1. čl. 10.12, a st. 2. čl. 20.16 A prestao je vrijediti odlukom Ustavnog suda BiH, tako da, dok se ne izvrše izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ne postoji zakonski okvir za popunjavanje i konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH – smatra on.

Upitan kako komentira navode po kojima se u Ustavu Federacije BiH nalaze sporne odredbe o izboru po jednoga delegata, objašnjava kako to zapravo ne mijenja ništa u suštini.

• Priča da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu vršiti u dijelu zakona koji se odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH onako kako bi to trebalo izvršiti u vezi s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, pod izgovorom da bi to bilo u suprotnosti s Ustavom FBiH, neosnovane su u kontekstu drugih zakonskih rješenja koja postoje u BiH – rekao je.

Pri tome je u skladu s Ustavom RS-a naveo postojanje entitetskog VSTV-a i ta je odredba trenutno važeća, a da je državni Zakon o VSTV-u propisao ukidanje entitetskih VSTV-ova.

Zakon o VSTV-u i RS

• Znači li to onda da je državni Zakon o VSTV-u BiH u suprotnosti s entitetskim Ustavom RS-a!? – pita se Božičković.

Na isti način vidi i odredbe Izbornoga zakona koje su izbrisale normu o biranju po jednoga delegata  iz reda svakoga konstitutivnog naroda. Prema njegovom mišljenju, za CIK ni bilo koga nisu obavezujuće odredbe Ustava FBiH.

• Jer, ako može postojati situacija po kojoj je državnim zakonom drukčije uređeno neko pitanje u odnosu na Ustav RS-a, onda bi se također trebalo dopustiti da se državnim zakonom uredi određeno pitanje drukčije nego što je to uređeno Ustavom Federacije BiH – smatra Božičković.

hayat.ba