Bitka za BiH vodi se u RS-u, Mijatović i Ramić našli recept za uspjeh

Piše: Ernad Metaj


Prema različitim istraživanjima Pokret za državu u RS -u ima podršku imeđu 9 i 11 posto birača. Taj podatak zabrinuo je vladajući SNSD koji je i sam provjeravao volju građana, ali i opoziciju u RS -u jer pokazuje da nacionalistički narativ koji dominira političkom scenom ovog entiteta više nije jedini recept za uspjeh.

Prema stranačkim, ali i drugim istraživanjima SNSD trenutno ima povjerenje oko 31 posto birača, PDP oko 20 posto, dok je SDS ispod 15 odsto. Ako odziv glasača iz inostranstva bude na nivou očekivanja u Pokretu za državu nakon izbora bi mogli čak i dostići SDS, što bi drastično uticalo na promjenu političke scene u ovom entitetu. Već sada više nije nerealno da Pokret za državu bude važan faktor, ako ne i presudan za formiranje vlasti u RS – u jer su osim Socijalista Petra Đokića ostali politički sateliti okupljeni oko SNSD -a i PDP -a u slobodnom padu, posebno DNS.

U prilog tome idu i vijesti s terena da ideološki čist dio članstva SNSD -a koji je krenuo za Miloradom Dodikom u priču potpuno drugačiju od one koju sada protežira nije sretan kandidaturom Željke Cvijanović za Predsjedništvo BiH. Postoje ljudi u SNSD -u koji još vjeruju u ideju socijaldemokratije i zajedničkog života u BiH i oni razmišljaju da za Predsjedništvo BiH podrže Vojina Mijatovića. 

To ne znači da Mijatović ulazi u favorite za pobjedu, ali bi povećanje njegovog rejtinga dalo poticaj političkim snagama spremnim da ne govore isključivo jezikom etničkih podjela. Možda na prvu paradoksalno zvuči, ali na ruku ovoj tezi ide i podatak da predsjednik SDS -a Mirko Šarović kao kandidat za Predsjedništvo BiH ipak nije neko ko bi mogao homogenizirati opoziciju iz čijih redova SNSD planira nadoknaditi izgubljeno. Ključ je po mnogima osim u nezadovoljnom i dezorjentiranom Nebojši Vukanoviću i u rukama aktuelnog gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića.

Pokret za državu već sada je napravio politički potres u RS -u. I ne samo to. Pokret za državu je šamar i politikama u F BiH koje još uvijek nemaju kapacitet da shvate, a kamo li vode državotvornu politiku. Tačno je da se BiH samo može graditi na kompromisu, čistom i zdravom, lišenom ličnih interesa i političkih frustracija kojima je obračun s političkim neistomišljenicima važniji od budućnosti države i njenih građana.

BiH i mir u državi su ako ćemo objektivno ugroženi na cijelom njenom teritoriju, ne samo u RS -u. Zato je ideja Pokreta za državu potrebna kao kiša žednoj zemlji i na prostoru F BiH. Trenutno okupljanje opozicije oko zajedničkog kandidata za Predsjedništvo BiH moglo bi biti na tragu toga, ali samo pod uslovom da jednog građanski orijentiranog člana Predsjedništva BiH ne zamijenimo drugim. Za to, ali i nešto više trebat će ipak dokazati iskrenost u odnosima između ideološki različitih partnera u čemu su na području RS -a uspjeli potpredsjednici SDP -a i SDA Vojin Mijatović i Edin Ramić. Priča o izmjenama Izbornog zakonu je opomena iz koje čini se ipak još uvijek svi nisu izvukli pouku jer su lomili jedra Pokreta za državu u RS -u. Srećom nisu uspjeli.

Pokret za državu u RS -u je brana konačnoj podjeli BiH i političkom nestanku Bošnjaka i Hrvata na jednom dijelu teritorije BiH. Ipak, u punom kapacitetu, imat će smisla samo ako njegovi predstavnici u NSRS budu i ljudi iz srpskog naroda, a sve govori da se na dobrom putu. Kao takav Pokreta za državu će sigurno postati snaga koja će i u F BiH zatvoriti usta svim političarima koji bi da im predstavnici manjina tek budu demokratski dekor. U tom pogledu važan je potez recimo DF -a u TK kojim su pokazali da aktuelni predsjednik Skupštine tog kantona Žarko Vujović ne treba ići u Banja Luku da bi bio nosilac liste. Pokret za državu je nada da će u budućnosti ljudske vrijednosti i kvaliteta pojedinca biti važniji od njegovog imena, pa čak i političke opcije kojoj pripada.

Zato je važno da se do 19. jula za glasanje registruje što više građana BiH u inostranstvu i daju svoj glas promjenama koje sa sobom nosi Pokret za državu.

nap.ba

drugi upravo čitaju