Štokholmski institut za okoliš (SEI) je u sklopu projekta BiH ESAP 2030+ proveo prvu analizu finansiranja zaštite okoliša i tokova zelenog kapitala u Bosni i Hercegovini. Analiza je obuhvatila period od 2015, kada je potpisan Pariski sporazum o klimatskim promjenama, do 2020.
Rezultati analize ukazuju na to da je BiH dobila oko 545 miliona USD za finansiranje zaštite okoliša u ovom periodu. Pomenuti iznos nije zanemarljiv, no ipak je nedovoljan za osiguranje adekvatnog finansiranja zaštite okoliša, klimatskih promjena i održivog razvoja. Oko 58 posto sredstava koje je država dobila su bespovratna sredstva, dok je 38 posto osigurano putem različitih vrsta kredita. S obzirom na to da je gotovo 40 posto finansiranja okoliša osigurano putem kredita, povećan je nivo zaduženosti države. Time se narušava princip klimatske pravde, budući da BiH ima zanemarive emisije stakleničkih gasova. BiH bi trebala u budućnosti osigurati više grantova za svoju zelenu održivu tranziciju.
AKCIONI PLANOVI
Jedan od autora analize Amar Čaušević u razgovoru za Oslobođenje kaže da je više od 99 posto ovih sredstava utrošeno za vode, energiju, otpad i upravljanje okolišem. Osim Čauševića, koji je radio na studiji kao istraživač, u rad su bili uključeni i projekt-koordinator Sanjin Avdić, projekt-menadžer Bernardas Padegimas i istraživačica Biljana Macura.
Naš sagovornik kaže da je konkretno, samo u sektor voda usmjereno 55 posto sredstava. Nasuprot tome, za sektore okoliša kao što su biološka raznolikost, upravljanje resursima, hemijska sigurnost i buka u okolišu izdvojeno je manje od jedan posto ukupnih sredstava. Sektori voda, energije i upravljanja okolišem su danas prepoznati kao prioriteti, te je opravdano njihovo finansiranje. Međutim, kako bi postigli održivo društvo i napredak, Čaušević navodi da je potrebno da BiH teži ravnomjernoj i pravičnijoj raspodjeli sredstava, koja će osigurati novac i za trenutno zanemarene, ali ne manje važne sektore okoliša.
- Dodao bih da je tokom studije obuhvaćen opsežan pregled literature i iscrpna analiza tokova finansiranja okoliša u BiH od 2015. do 2020. Rezultati pokazuju da gotovo ne postoje informacije o efikasnosti finansiranja okoliša u BiH, što otežava planiranje i provođenje daljih studija, rekao je Čaušević.
KAKO SE RODILA IDEJA O OVOM RADU?
- Državne, entitetske vlade, te vlada Brčko distrikta (BD) trenutno pripremaju strategije i akcione planove zaštite okoliša u BiH u sklopu projekta BiH ESAP 2030+, koji implementira SEI, a finansira Ambasada Švedske u BiH.
Osim prve Strategije i Akcionog plana zaštite okoliša na državnom nivou, BiH ESAP 2030+ će ponuditi nove strategije i akcione planove za entitetske nivoe, te za BD. Donošenjem strategija i akcionih planova zaštite okoliša, za svaku jurisdikciju će se osigurati jasno definisani, usaglašeni i usvojeni strateški ciljevi i ciljevi po sedam tematskih oblasti okoliša, uz ostvarive mjere za rad nadležnih organa.
KLJUČNI ALAT
Kako bismo ponudili procjenu troškova implementacije predloženih mjera u sklopu BiH ESAP 2030+, uradili smo indikativne finansijske okvire za sve četiri jurisdikcije, koji sadrže detaljne procjene troškova za svaku mjeru i preporuke za potencijalne izvore finansiranja.
S obzirom na to da trenutno u BiH, kao i u regiji Zapadnog Balkana, ne postoje slične studije i naučna literatura koja se bavi temom tokova zelenog kapitala, željeli smo da prije usvajanja strategija i akcionih planova zaštite okoliša u BiH ponudimo ključni alat, strukturiran plan i relevantne podatke bh. vlastima, međunarodnim agencijama koje sarađuju sa vladama, akademskoj zajednici i nevladinim organizacijama koje se bave ovom tematikom, kao i široj javnosti. Vjerujemo da će provedena studija pomoći u planiranju budućih raspodjela finansijskih sredstava za zaštitu okoliša u BiH, te efikasnijoj mobilizaciji sredstava.
KOJE SU PREPORUKE?
- BiH ima značajne razvojne potrebe i trebat će vanjsku podršku za projekte zaštite okoliša, klime i održivosti kako bi postigla ciljeve iz Pariskog sporazuma za 2030. i 2050. Ipak, mnoga ulaganja koja je BiH napravila putem sufinansiranja signaliziraju lokalnu motivaciju i stalni interes za finansiranje zaštite okoliša, što je ključno za održivu tranziciju.
Kreatori politika u BiH morat će tražiti različite prilike za povećanje budućih finansijskih sredstava za zaštitu okoliša. Poznato je da će Zeleni plan EU osigurati devet milijardi eura direktnih bespovratnih sredstava i potencijalno mobilizirati 20 milijardi eura privatnih ulaganja u razdoblju 2024-2030. Trenutno nema dostupnih pojedinosti o tome koji će iznos dobiti svaka država Zapadnog Balkana. Ključni prioritet EU je prihvatanje potpune tranzicije na cirkularnu ekonomiju u zemljama Zapadnog Balkana. Poboljšanje održivosti proizvodnje, upotrebe i recikliranja različitih sirovina bit će u središtu primanja sredstava za poticanje razvoja cirkularne ekonomije. Stoga EU Zeleni plan pruža državi inovativnu platformu u kojoj kreatori politika i ulagači iz privatnog sektora mogu bolje koordinirati svoje akcije i povećati iznos privatnih ulaganja.
Dodatno, potreban je snažniji pritisak relevantnih vlasti u BiH da mobiliziraju domaća sredstva za zaštitu okoliša. Naprimjer, zelene obveznice mogle bi igrati ulogu u podržavanju ulaganja potrebnog za postizanje prelaska na održivost. Očekuje se da će EU Zeleni dogovor, putem Zelene agende za Zapadni Balkan, potaknuti razne reforme u BiH koje indirektno mogu pomoći zemlji da razvije domaće mehanizme za privlačenje više zelenog kapitala.
KOMPLEKSAN PROCES
Poboljšanje energetske efikasnosti zgrada, smanjenje onečišćenja zraka, uspostavljanje funkcionalne zelene ekonomije, dekarbonizacija transportnog sektora i jačanje cjelokupnog upravljanja okolišem nije lak zadatak. Osim što je skup, to je tehnički zahtjevan poduhvat i zahtijeva mnogo kvalificiranih ljudskih resursa koji će podržati taj napor. BiH neće biti lako ostvariti ove ciljeve bez međunarodne podrške, ne zato što je administrativno složena zemlja, već zato što je prijelaz na održivost sistematičan i kompleksan proces.
NA KOJI NAČIN JE BIH ESAP 2030+ RELEVANTAN ZA EU PUT BIH?
- BiH ESAP 2030+ će pomoći u daljem usklađivanju pravnog i institucionalnog okvira BiH sa propisima EU, tj. pravnom stečevinom iz sedam tematskih oblasti okoliša, što će na dugoročnom planu pomoći BiH u naporima da postane članica Evropske unije. Evropska komisija očekuje od BiH da donese strateški okolišni dokument već duže vrijeme. Usvajanje BiH ESAP 2030+ će biti važan korak BiH u usvajanju uslova koje je postavila Evropska komisija pred našu državu na njenom putu približavanja EU, te olakšati pristup fondovima IPA.
