Bajram obilježavamo uz obrede i tradicije koji su postali dio nas, dio našeg bića.
Jedna od bajramskih tradicija je svakako priprema i posluživanje bajramske baklave, one ‘maksuz’, sa puno oraha putera, mirisne i zavodljive…
Nekada ranije domaćice i svako domaćinstvo u našoj državi nije moglo zamisliti Bajram bez baklave, koja mirom zamiriše iz kuća ulicama bosanskim, nagovještavajući ovu veliku radost koja slijedi za muslimane. Tako nas je pozicija i značaj Njenog Visočanstva Baklave u Bosni ovaj Bajram nagnala da malo istražimo da li građani u šeheru, odnosno glavnom gradu Sarajevu, više kupuju ili prave baklavu, i da li je bolje/isplativije kupiti nego napraviti?
Svaka sofra nije potpuna ako na njoj nije kraljica bosanskih poslastica – baklava.
Često se pravi i ostalim danima u godini, ali kako smo već napisali na početku, bajrami bez baklava su nezamislivi. Mnoge domaćice, kao što su naše nane i mame, rekle bi vam da njena priprema nije komplikovana. “Za čas”… ali za dobru baklava treba truda, ljubavi i kvalitetnih sastojaka.
Neizostavni sastojci svake baklave su jufka, puter, agda i na kraju najbitnija stvar – orasi.
Obišli smo nekoliko sarajevskih baklava shopova i zabilježili fotografije različitih vrsta baklava, ali i različite cijene koje su ove godine u odnosu na prošlu skuplje. Provjerili smo i kakve su cijene oraha na pijaci “Markale”, te samom usporedbom smo mogli zaključiti da li je bolje kupiti ili napraviti ovu poslasticu.
U prvom baklava shopu smo zatekli nekoliko kupaca, ali kako je vrijeme prolazilo kupci su se samo smjenjivali, a radnice su neprestano pakovale baklavu.
Radnica nam je priznala da, iako je radni dan ima više ljudi nego obično, a da tek poslijepodne očekuju više posla jer, kako ona kaže: “Ljudi rade i tek poslije posla će svratiti po svoje baklava”.
- Dosta ljudi radi, još je rano ali ima više posla nego inače. Dosta ljudi i naručuju, pa kažu kada će doći po svoju narudžbu. Dok je bio ramazan stvarno smo puno imali narudžbi, a bajram je uvijek takav – rekla je radnica, te dodala da ljudi uzimaju najviše na pola kile ili kilogram.
Cijene jednog kilograma baklave u ovom baklava shopu kreće se od 30 do čak 80 KM. “Obične” baklave one tradicionalne, samo sa orasima su 30 KM. A one naskuplje od 80 KM su one sa puno pistacija. Što više pistacija veća cijena, kako bi rekao naš narod ‘koliko para toliko muzike’.
Ni u drugim baklava shopovima nije neka velika razlika. Dok su mnogi podigli cjene za praznike, kod nekih ima i popusta pa su cijene od 25 do 60 KM. Sve zavisi sa čim su ‘punjene’. Tako smo u jednoj trgovini vidjeli da se kilogram baklave sa šafranom, ružom i pistacijama prodaje za 70 KM. Kako kažu ‘baš maksuzija’, a mi, a smatramo i grđani bi se složili da je ovo maksuzija za džepove.
Kako smo zabilježili situaciju u više radnji, gdje se prodaju samo baklave, nismo mogli a da ne čujemo reakcije kupaca koji su ogorčeni cijenama.
“Daj mi one najeftinije” – je rečenica koja se najviše čula u redu za baklavu.
Iako su cijene paprene, građani se ipak odlučuju radije kupiti nego napraviti ovu poslasticu, pa smo se upitali što je to tako.
- Ove baklava jesu kvalitetne, ali kupovanje baklave nije kvalitetnije duševno. Kad kući napraviš, kad ti mama ili nana naprave draže ti je nego da sjedneš negdje da pojedeš – rekla nam je djevojka Amila koju smo zatekli u jednoj od radnji.
Cijene oraha na pijaci “Markale” variraju od 7 do 25 KM.
Cijene jufke od 500 grama od 2,65 do 3,25 KM, kilogram šećera od 2,15do 2,60 KM, a 250 grama maslaca od 4,35 do 8,35 KM. Kada napravimo računicu možemo sami zaključiti šta je isplativije.
(E. Plakalo)
